Ove web stranice koriste kolačiće da bi se pravilno prikazivale. Korištenjem naših web stranica, pristajete na spremanje kolačića na Vaš uređaj.

Otvori politiku privatnosti      Otvori sve dokumente politike e-privatnosti      Otvori GDPR dokumente

Panel rasprava o stanju naših šuma u svjetlu klimatskih promjena

Povodom Dana hrvatskog šumarstva, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatsko šumarsko društvo organizirali su panel raspravu o stanju naših šuma u svjetlu klimatskih promjena. Izazova je puno, a ovako zahtjevnu i složenu problematiku vezanu uz zaštitu šuma od bolesti i biljnih štetnika šumarska struka gotovo da i ne pamti. Šumski ekosustavi razmjerno su stabilni kopneni ekosustavi, osobito kada se radi o izvornim, prirodnim šumama kojima se gospodari na potrajan način. Hrvatska je jedna od zemalja koja se može pohvaliti bogatim, prirodnim i donedavna, vrlo stabilnim i zdravim šumama.

Zašto donedavna ?

«Odgovor na pitanje „od čega i zbog koga boluju naše šume“ upućuje u konačnici na čovjeka i to dvojako: čovjeka kao pokretača klimatskih i čovjeka koji sve pretpostavlja „slobodi trgovine i protoka roba i usluga“. Krošnje hrastova se već ljeti intenzivno žute od sisanja sjevernoameričke mrežaste stjenice, jasen se ubrzano suši uslijed gljivične bolesti nehotično „uvezene“ iz Azije, pitomi kesten već dugo je „pritisnut“ alohtonom biljnom bolesti ali je već 10-ak godina dodatno pod udarom azijske ose šiškarice, a još razorniji štetni kukci i bolesti su praktički „ante portas“ i uskoro ih očekujemo i u našim šumama», naglasio je u svome izlaganju prof.dr.sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. «Odumiranje šuma uzrokovano sušama zabilježeno je diljem svijeta sa značajnim porastom od 1970. godine te se pretpostavlja povećanje učestalosti takvih događaja u budućnosti sa različitim posljedicama u odnosu na dosada poznate i zabilježene prirodne poremećaje. Naročito velika opasnost prijeti nizinskim šumskim ekosustavima koji su zbog niza antropogenih čimbenika (hidromelioracija, kanaliziranje i vodotehnički zahvati) poremetili osjetljive hidrološke procese te zbog pojave brojnih štetnih invazivnih vrsta. Osim u hrastovim šumama, veliki problem se javlja i u području jelovih, smrekovih te mješovitih šuma bukve i jele gdje uzajamno djelovanje nepovoljnih klimatskih čimbenika (ledolomi, suše, potkornjaci i dr.) uzrokuje goleme štete», rekao je doc.dr.sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Gotovo svaka važna šumska vrsta drveća u posljednjih 20-ak godina „zaradila“ je po jednog novog izrazito razornog i štetnog invazivnog kukca ili biljnu bolest. Zbog sve većih klimatskih ekstrema suočeni smo sa sve jačim i većim prirodnim nepogodama.
«Nakon ledoloma i potkornjaka koji su opustošili šume Gorskog Kotara, sredinom prosinca prošle godine to područje zadesila je nova katastrofa. Ne zabilježeno jako jugo rušilo je sve pred sobom. Šteta je tim veća što je vjetar rušio zdrava stabla. Blage i tople zime omogućile su nesmetani razvoj borovog potkornjaku i na području Dalmacije. Štetnik koji je autohton i do sada nije ozbiljnije ugrožavao borove u Dalmaciji postao je prava pošast. U promijenjenim klimatskim uvjetima blagih zima i visokih temperatura, razvija i nekoliko generacija te prelazi u primarnog štetnika što do sada nije zabilježeno nigdje u literaturi! Naša najvažnija vrsta, hrast, ozbiljno je ugrožena pojavom „uvezenog“ štetnika, hrastove mrežaste stjenice. A sušenje jasena poprimilo je zabrinjavajuće razmjere. Dodamo li na to, sve češće i jače požare u kontekstu klimatskih promjena, s pravom se možemo zapitati hoće li nas šume nadživjeti? Hrvatske šume d.o.o. intenzivno pratite stanje u nepogodom zahvaćenim područjima. Provodimo zahvate njege, doznake i sječe. Obnovu je potrebno provoditi kombinacijom odgovarajućih vrsta drveća. Potrebno je intenzivirati znanstvena i stručna istraživanja uzročnika bolesti i postupaka sanacije te usko surađivati sa znanstvenim institucijama prvenstveno Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom», zaključio je na kraju direktor Sektora za šumarstvo u HŠ d.o.o., mr. sp. Krešimir Žagar.
Tim povodom Žagar je zajedno s prof. Hrašovcem gostovao u emisiji HRT-a Dobro jutro Hrvatska.

Cijelo gostovanje možete pogledati u priloženom videu.