EU Projekti – Hrvatske šume d.o.o.

U sklopu projekta RETFOR započela uspostava sustava za praćenje podzemnih voda

Helena Jakobović — Wed, 21 Oct 2026 12:03:37 +0000

Bušenjem prvog piezometra na području Šumarije Strizivojna započela je uspostava mreže za praćenje podzemnih voda u sklopu EU projekta „Jačanje mjera otpornosti na klimatske promjene za zaštitu i revitalizaciju ekosustava u Spačvansko-bosutskom bazenu – RETFOR“. Riječ je o važnoj projektnoj aktivnosti usmjerenoj na bolje razumijevanje hidroloških uvjeta, pravodobno prepoznavanje rizika od suše te očuvanje stabilnosti i otpornosti šuma Spačvansko-bosutskog bazena.

U okviru aktivnosti „Uspostava zajedničkog prekograničnog sustava praćenja podzemnih voda“ planirano je bušenje i opremanje ukupno 28 piezometara na području više šumarija kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Vinkovci. Bušenjem prvog piezometra na području Šumarije Strizivojna započela je provedba ove važne terenske aktivnosti.

Piezometri su mjerni uređaji koji omogućuju praćenje razina podzemnih voda i njihovih promjena tijekom vremena. Prikupljeni podaci pružit će vrijedne informacije o stanju vodnog režima u nizinskim šumama, osobito u razdobljima dugotrajnih suša i drugih ekstremnih klimatskih pojava.

Dostupnost podzemne vode jedan je od ključnih čimbenika očuvanja vitalnosti nizinskih šuma, a promjene njezine razine mogu značajno utjecati na zdravstveno stanje i stabilnost šumskih ekosustava. Sustavnim praćenjem omogućit će se pravodobno prepoznavanje područja izloženih riziku od nedostatka vode te kvalitetnije planiranje mjera zaštite, obnove i prilagodbe šuma klimatskim promjenama.

Podaci prikupljeni uspostavljenom mrežom piezometara obrađivat će se u okviru Centra za praćenje klimatskih promjena i pružiti stručnu podlogu za donošenje odluka o održivom gospodarenju šumskim i vodnim resursima.

Uspostava zajedničkog prekograničnog sustava praćenja podzemnih voda važan je korak prema učinkovitijem upravljanju vodnim režimom Spačvansko-bosutskog bazena te jačanju otpornosti njegovih vrijednih šumskih ekosustava na posljedice klimatskih promjena.

Uspješno položeni A2 ispiti za udaljene pilote

Dario Kauzlarić — Fri, 09 Oct 2026 09:51:37 +0000

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (CCAA) objavila je raspored polaganja ispita za A2 podkategoriju otvorene kategorije za udaljene pilote. Prvi ispitni rok održan je 9. rujna 2026. u Osijeku.

Završni ispit dosad je uspješno položilo ukupno šest polaznika – tri iz društva Hrvatske šume d.o.o. i tri iz JP Vojvodinašume. Prva četiri polaznika ispit su položila u rujanskom roku, a posljednja dva 7. listopada 2026., u Osijeku.

Nakon nabave bespilotne letjelice, za sve će polaznike biti organizirana dodatna edukacija iz operativnog letenja i snimanja. Na taj će način stečene teorijske kvalifikacije nadopuniti praktičnim vještinama potrebnima za svakodnevni rad s bespilotnim sustavima.

Ova je aktivnost provedena u okviru projekta Siga2Kazuk – Model obnove ugrožene poplavne šume uz podršku daljinskog istraživanja u prekograničnom području Dunava, koji se provodi u sklopu programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Srbija 2021.–2027., na temelju Ugovora o dodjeli subvencije 2026HR-RS00272.

Cilj aktivnosti je jačanje operativnih kapaciteta za korištenje bespilotnih sustava u daljinskom osmatranju i snimanju šumskih površina.

Stjecanje A2 kvalifikacije polaznicima omogućuje izvođenje zahtjevnijih operacija dronom u blizini ljudi i objekata, uz primjenu sigurnosnih zahtjeva propisanih za otvorenu kategoriju.

Počela prva faza obnove travnjačkih staništa u sklopu EU projekta GRAS

Helena Jakobović — Mon, 14 Sep 2026 10:57:26 +0000

U sklopu projekta „Obnova i očuvanje zaraslih travnjaka na šumskom zemljištu u Natura 2000 područjima – GRAS“, počeli su prvi radovi obnove zaraslih travnjačkih površina kojima se pridonosi očuvanju bioraznolikosti i poboljšanju stanja vrijednih prirodnih staništa.

Travnjačka staništa među najvrjednijim su i najraznolikijim prirodnim staništima, no zbog napuštanja tradicionalnih načina gospodarenja, poput košnje i ekstenzivne ispaše, mnoga su područja izložena prirodnoj sukcesiji i postupnom zarastanju drvenastom vegetacijom.

Upravo je obnova takvih površina jedan od glavnih ciljeva projekta GRAS. Radovima uklanjanja drvenaste vegetacije stvaraju se uvjeti za obnovu i ponovno uspostavljanje travnjačkih staništa te za očuvanje njihove ekološke funkcije. Istodobno se smanjuje količina gorivog materijala na površinama, čime se pridonosi i prevenciji nastanka i širenja šumskih požara. Projektom će se obnovit ukupno 3.860,91 hektar zaraslih travnjaka i pašnjaka na šumskom zemljištu. Najveći dio (3.356,68 ha) čine travnjaci stanišnog tipa C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, dok se preostala 504,23 hektara odnose na stanišne tipove D.3.1. Dračici i D.3.4. Bušici. U sklopu dosadašnjih aktivnosti već je uspješno restaurirano 155,19 ha na području šumarija Drniš, Knin, Sinj i Šibenik. Revitalizacijom ovih područja spašavaju se staništa o kojima ovisi opstanak brojnih rijetkih i ugroženih vrsta, što izravno doprinosi očuvanju bioraznolikosti i stabilnosti ekosustava. Očuvanjem i obnovom ovih površina stvaraju se uvjeti za povratak i opstanak vrsta koje ovise o travnjačkim ekosustavima. Budući da se radi o površinama na kršu s izraženim općekorisnim funkcijama (zaštita tla, rekreativna funkcija, turistička funkcija i sl.) do 10% površine na kojima se nalaze drvenaste autohtone vrste (hrast medunac, hrast crnika, crni jasen, divlje voćkarice i ostale) neće se restaurirati.

Šume i šumsko zemljište zauzimaju gotovo polovicu teritorija Republike Hrvatske, a velik dio šumskog fonda čine prirodne šume visoke biološke raznolikosti. Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju preuzela obvezu upravljanja područjima ekološke mreže Natura 2000, pri čemu su načela zaštite bioraznolikosti i staništa uključena u šumskogospodarske planove na područjima ekološke mreže. Hrvatske šume kao javni šumoposjednik gospodare s više od 100.000 hektara neobraslog šumskog zemljišta, pri čemu značajan dio čine površine namijenjene pašarenju. Održavanjem rijetkih i ugroženih travnjačkih i pašnjačkih stanišnih tipova sprječava se njihovo zarastanje i sukcesija prema šikarama i drugim degradacijskim stadijima. Projektom GRAS, Hrvatske šume, izravno doprinose ciljevima Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2030. godine, osobito kroz obnovu degradiranih ekosustava, zaštitu vrsta i staništa te jačanje njihove otpornosti. Obnova zaraslih travnjaka istodobno predstavlja konkretan doprinos očuvanju staništa unutar mreže Natura 2000.Projekt je posebno značajan i u kontekstu Uredbe (EU) 2024/1991 o obnovi prirode, koja je stupila na snagu 18. kolovoza 2024. godine i postavlja obvezujuće ciljeve za obnovu degradiranih ekosustava. Prioritet do 2030. godine pritom imaju područja unutar mreže Natura 2000. Aktivnosti projekta GRAS čija je vrijednost 6.567.557,45 eura od čega je 85 % sufinancirano sredstvima EU iz programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.,predstavljaju konkretan doprinos provedbi tih europskih ciljeva na terenu. Projekt također doprinosi Prioritetnom akcijskom okviru za mrežu Natura 2000 u Republici Hrvatskoj, osobito u dijelu koji se odnosi na očuvanje i obnovu travnjačkih staništa. Održivost rezultata projekta osigurat će se i nakon završetka projektnih aktivnosti. Hrvatske šume nastavit će provoditi uklanjanje drvenaste vegetacije na travnjačkim površinama u skladu s programima gospodarenja s planovima upravljanja ekološkom mrežom. Planirano je i petogodišnje praćenje stanja obnovljenih travnjaka kojim će se pratiti stupanj njihove ponovne zaraslosti te odrediti najprimjerenije metode održavanja. Provedbom projekta Hrvatske šume nastavljaju aktivno doprinositi očuvanju prirode i bioraznolikosti na šumskom zemljištu, te provedbi europskih ciljeva obnove prirode. UŠP Split, u suradnji sa Službom za EU projekte, na terenu provodi aktivnosti koje dokazuju da održivo gospodarenje šumskim zemljištem uključuje cjelovit pristup očuvanju šuma, travnjaka, vrsta i ukupne biološke raznolikosti. Projekt GRAS postaje korak prema dugoročnoj stabilnosti naših ekosustava, osiguravajući da se osjetljiva prirodna ravnoteža očuva i za buduće generacije.

U sklopu EU projekta RETFOR započeli radovi na rekonstrukciji pregrade Lipovac

Ana Juricic Musa — Fri, 11 Sep 2026 08:01:52 +0000

U sklopu projekta „Jačanje mjera otpornosti na klimatske promjene za zaštitu i revitalizaciju ekosustava u Spačvansko-bosutskom bazenu – RETFOR“ započeli su radovi na rekonstrukciji pregrade Lipovac na vodotoku Bosut. Cilj zahvata je unaprijediti upravljanje vodnim režimom na području Spačvansko-bosutskog bazena, te osigurati povoljnije hidrološke uvjete za očuvanje šumskih ekosustava i bioraznolikosti.

Hrvatske šume d.o.o., kao glavni partner projekta RETFOR, putem UŠP Vinkovci i Službe za EU projekte, koordiniraju provedbu projektnih aktivnosti na hrvatskom dijelu prekograničnog područja Spačvansko-bosutskog bazena. Hrvatske vode, kao projektni partner, zadužene su za provedbu infrastrukturnih aktivnosti rekonstrukcije i nadvišenja krune pregrade Lipovac.

Pregrada Lipovac izgrađena je 2007. godine na rijeci Bosut, na približno 39,5. kilometru. Postojeća kruna pregrade koja se nalazi na koti 77,24 m n. m. je oštećena, a rekonstrukcijom će se nadvisiti na kotu 78,00 m n. m., čime će se poboljšati funkcionalnost objekta i omogućiti učinkovitije upravljanje vodnim režimom. Radovi na rekonstrukciji i nadvišenju krune započeli su u svibnju 2026. godine, a tijekom srpnja i kolovoza intenzivirani su zahvaljujući povoljnim uvjetima i niskim vodostajima.

Spačvansko-bosutski bazen jedno je od najvrjednijih šumskih područja Hrvatske, a njegova vitalnost u velikoj je mjeri povezana s dostupnošću vode i odgovarajućim razinama podzemnih voda. Stabilniji hidrološki režim pridonijet će očuvanju šumskih staništa, smanjenju rizika od njihova isušivanja te povećanju otpornosti šumskih ekosustava na posljedice klimatskih promjena.

Područje obuhvaća vrijedna područja ekološke mreže Natura 2000 uključujući šumske stanišne tipove 9160 – subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume, 91E0 – aluvijalne šume, te i 91F0 – poplavne miješane šume hrasta lužnjaka, brijestova i jasena. Stanišni tip 91E0 pritom je označen kao prioritetni stanišni tip od interesa za Europsku uniju.

Očuvanje povoljnih hidroloških uvjeta stoga je važno ne samo za šumske ekosustave nego i za brojne biljne i životinjske vrste vezane uz vlažna, poplavna i močvarna staništa.

Provedba ovog zahvata pridonosi ostvarivanju ciljeva europskih i nacionalnih politika u području prilagodbe klimatskim promjenama, zaštite prirode, očuvanja bioraznolikosti i održivog upravljanja šumama. Posebno se nadovezuje na ciljeve Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i Strategije EU-a za šume do 2030., usmjerene na očuvanje i obnovu prirodnih ekosustava, povećanje otpornosti šuma i njihovu prilagodbu klimatskim promjenama.

Rekonstrukcija pregrade Lipovac stoga predstavlja važnu mjeru prilagodbe klimatskim promjenama kojom se istodobno pridonosi zaštiti vodnih resursa, očuvanju vrijednih šumskih staništa i bioraznolikosti te dugoročnoj otpornosti Spačvansko-bosutskog bazena.

Siga2Kazuk – 2. radionica osposobljavanja udaljenih pilota za upravljanje bespilotnim letjelicama

Dario Kauzlarić — Thu, 23 Jul 2026 05:54:24 +0000

Radionica je održana na području Šumarije Batina, u Lovačkoj kuća Monjoroš.

Vodio ju je Alan Novkinić, dipl.ing.šumarstva, član projektnog tima i odgovorna osoba operatora, te licencirani udaljeni pilot sa dugogogodišnjim iskustvom u upravljanju i radu s bespilotnim sustavima te posjedovanjem više EASA i JAA certifikata.

Osposobljeni piloti provodit će svoje zadaće u okviru planiranih projektnih aktivnosti usmjerenih na obnovu i zaštitu ne samo šumskog područja Sige u Hrvatskoj i Kazuka u Srbiji, nego i šireg područja ugroženih poplavnih šuma.

Planirana je još jedna radionica, a po završetku osposobljavanja udaljeni piloti bit će u potpunosti spremni za prikupljanje podataka potrebnih za uspostavu zajedničke web platforme. Platformu će koristiti stručnjaci obaju projektnih partnera za praćenje stanja obnovljenih područja na temelju zajednički prikupljenih podataka, koji će se redovito ažurirati. Budući da će platforma biti javno dostupna, moći će je koristiti i svi zainteresirani dionici.

Radionici je prisustvovalo ukupno šest inženjera šumarstva – po troje iz JP “Vojvodinašume” i Hrvatske šume d.o.o.

Na Transnacionalnom događaju projekta REBIOFORESTS u Šumarskom muzeju u Bošnjacima najavljen novi strateški projekt INAT

Helena Jakobović — Fri, 26 Jun 2026 16:03:38 +0000

U Šumarskom muzeju u Bošnjacima danas je održan transnacionalni susret u sklopu projekta REBIOFORESTS – Novim metodama obnove šuma do veće bioraznolikosti Spačvansko-bosutskog bazena, koji je okupio projektne partnere i dionike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Skup su uvodnim govorima otvorili Marinko Beljo, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Darijan Zeko, član Uprave Hrvatskih šuma, Danijela Slipčević, savjetnica ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ravnateljica Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije, Josip Barišić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Vinkovaca, i Ivan Ambroš, direktor CEKOM-a, istaknuvši važnost prekogranične suradnje, obnove šumskih ekosustava i prilagodbe klimatskim promjenama.

Nakon uvodnih obraćanja, voditelj projekta, mr. sc. Danijel Cestarić, predstavio je ciljeve, aktivnosti i dosadašnje rezultate projekta. Tijekom programa projektni partneri predstavili su svoje institucije te aktivnosti koje provode u okviru projekta, s posebnim naglaskom na razmjenu znanja i primjenu inovativnih metoda obnove šumskih ekosustava.

U drugom dijelu susreta održan je terenski obilazak projektnog područja nedaleko Otočkih virova, gdje su sudionici imali priliku upoznati s primjerima aktivnosti koje doprinose obnovi šuma i povećanju bioraznolikosti Spačvansko-bosutskog bazena.

Transnacionalni susret još je jednom potvrdio važnost prekogranične suradnje u očuvanju prirodnih vrijednosti te razmjene iskustava i dobrih praksi među partnerima. Zajedničkim djelovanjem stvaraju se temelji za učinkovitiju obnovu šumskih staništa i dugoročno očuvanje njihove biološke raznolikosti, što je jedan od ključnih ciljeva projekta REBIOFORESTS.

Aktualni projekti REBIOFORESTS i RETFOR zajedno s ulaganjima u suradnji s Europskom investicijskom bankom i partnerstvom s The Nature Conservancy, vodećom svjetskom organizacijom za zaštitu okoliša i upravljanje vodama, predstavljaju važan temelj za buduću provedbu nacionalnog strateškog projekta INAT (Integrated Nature-based Adaptation Territories). Riječ je o projektu hidrološke obnove i upravljanja vodnim režimom Spačvanskog bazena, čiji je cilj prilagodba nizinskih šuma klimatskim promjenama, zaštita ljudi i imovine te očuvanje bioraznolikosti i ekološke povezanosti staništa kroz povećanje zadržavanja vode i dovođenje vode iz Save i drugih vodotoka. Provedbom ovog strateškog projekta nekadašnje područje Vojne krajine, koje je stoljećima predstavljalo glavni obrambeni pojas Europe, moglo bi postati europska prednja linija obrane od klimatskih promjena.

Zahvaljujemo svim partnerima, uzvanicima i sudionicima na aktivnom sudjelovanju i doprinosu uspješnoj provedbi ovog važnog događaja.

Siga2Kazuk – radionica osposobljavanja udaljenih pilota za upravljanje bespilotnim letjelicama

Dario Kauzlarić — Thu, 18 Jun 2026 10:36:27 +0000

U sklopu projekta Siga2Kazuk – Model obnove ugrožene poplavne šume uz podršku daljinskog istraživanja u prekograničnom području Dunava (HR-RS00272), sufinanciranog u okviru Programa Interreg IPA Hrvatska – Srbija, u organizaciji Hrvatskih šuma d.o.o. kao projektnog partnera, 11. lipnja 2026. godine održana je u UŠP Osijek prva radionica osposobljavanja udaljenih pilota za upravljanje bespilotnim letjelicama. Vodio ju je Alan Novkinić, dipl.ing.šumarstva, član projektnog tima i odgovorna osoba operatora, te licencirani udaljeni pilot sa dugogogodišnjim iskustvom u upravljanju i radu s bespilotnim sustavima te posjedovanjem više EASA i JAA certifikata.

U okviru projekta planirana je minimalno još jedna radionica, a po završetku osposobljavanja udaljeni piloti bit će u potpunosti spremni za prikupljanje podataka potrebnih za uspostavu zajedničke web platforme. Platformu će koristiti stručnjaci obaju projektnih partnera za praćenje stanja obnovljenih područja na temelju zajednički prikupljenih podataka, koji će se redovito ažurirati. Budući da će platforma biti javno dostupna, moći će je koristiti i svi zainteresirani dionici.

Radionici je prisustvovalo ukupno šest inženjera šumarstva – po troje iz JP “Vojvodinašume” i Hrvatske šume d.o.o.

Svi polaznici pristupili su i uspješno položili prvi dio ispita za udaljene pilote otvorene podkategorije A1/A3, u skladu s odredbama Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA).

U Osijeku predstavljen projekt Siga2Kazuk: Prekograničnom suradnjom i modernim tehnologijama do obnove ugroženih poplavnih šuma

Helena Jakobović — Fri, 29 May 2026 11:16:54 +0000

U Osijek, 28. svibnja 2026., u ZOO Hotelu Osijek, održana je uvodna konferencija projekta Siga2Kazuk – Model obnove ugrožene poplavne šume uz podršku daljinskog istraživanja u prekograničnom području Dunava. Projekt se provodi u okviru Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska–Srbija 2021.–2027., ukupne vrijednosti 914.288,92 eura. Nositelj projekta je JP „Vojvodinašume“, a partner Hrvatske šume d.o.o.

Projekt je usmjeren na obnovu i zaštitu ugroženih poplavnih šuma uz Dunav, posebno područja Sige u Hrvatskoj koje je teško stradalo tijekom nevremena 2020. i 2023. godine. Kroz zajedničku suradnju partnera iz Hrvatske i Srbije razvijat će se model obnove šumskih ekosustava uz primjenu suvremenih tehnologija daljinskog istraživanja. Sudionicima su projekt predstavili Bojan Tubić, koordinator za EU projekte pri JP Vojvodinašume i Mirjana Polimac, koordinatorica za EU projekte ispred Hrvatskih šuma d.o.o.

U okviru projekta planirane su aktivnosti pripreme i uspostave pilot područja, demonstracijska obnova šuma, nabava suvremene opreme, zaštita od divljači, prikupljanje podataka i razvoj zajedničke digitalne platforme za praćenje i zaštitu šumskih ekosustava.

Vlado Jumić, voditelj Uprave šuma Podružnice Osijek, zahvalio je partnerima i suradnicima na podršci projektu te istaknuo važnost zajedničkog djelovanja u očuvanju šumskih resursa.

Ivana Pavasović Buzuk iz Javne ustanove Agencije za zaštićena područja Osječko-baranjske županije naglasila je važnost suradnje institucija i partnera u očuvanju prirodnih vrijednosti i provedbi projekata značajnih za zajednicu.

Bojan Tubić, koordinator za EU projekte pri Vojvodinašume, istaknuo je kako međunarodni projekti doprinose razmjeni znanja, iskustava i jačanju partnerskih odnosa.

Zoran Galić iz Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada naglasio je važnost restauracije prirodnih područja za budućnost okoliša i održivo upravljanje prirodnim resursima te ispričao odsustvo direktora.

„Neupitna važnost ovog projekta za daljnji razvoj Osječko-baranjske županije temelji se na zajedničkom djelovanju znanosti, institucija i međunarodnih partnera s ciljem očuvanja prirodnih resursa za buduće generacije”, izjavio je Goran Ivanović, zamjenik županice Osječko-baranjske županije.

Provedbom projekta očekuje se jačanje prekograničnih kapaciteta za obnovu i zaštitu šumskih ekosustava, osposobljavanje stručnjaka za korištenje naprednih tehnologija daljinskog istraživanja te razvoj održivog modela obnove poplavnih šuma u prekograničnom području Dunava.

FIRESTOP – novi iskorak te ključni alat u zaštiti šuma od požara

Helena Jakobović — Thu, 07 May 2026 07:23:28 +0000

Hrvatske šume su na održanoj stručnoj konferenciji, dana 6. svibnja u Zadru, predstavile projekt FIRESTOP, nadogradnje videonadzora i dodatnog jačanja sustava ranog otkrivanja šumskih požara. Projektom FIRESTOP širi se i integrira sustava upravljanja videonadzorom u šumarstvu na svim razinama, putem instalacije 82 nove kamere na 41 lokaciji u 9 županija. Projektom će se pokriti dodatnih 95.488 ha državnih šuma na području Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Karlovačke i Vukovarsko-srijemske županije.

„Hrvatske šume već godinama ulažu znatna sredstva u protupožarnu zaštitu, a osim vlastitih, provode i projekte financirane sredstvima EU, poput ovoga. FIRESTOP doprinosi kvalitetnom i pouzdanom pokrivanju cijele štićene površine jer prijenos podataka prema nadležnim vatrogasnim operativnim centrima u stvarnom vremenu ubrzava reakciju i gašenje. Također, jača se već postojeći sustav videonadzora, te otpornost na povećane rizike od šumskih požara, posebno u ugroženim područjima Hrvatske“ rekao je to član Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić.

Hrvatske šume su još od 1. travnja 2024. godine započeli provedbu projekta FIRESTOP koji je financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a čija ukupna vrijednost iznosi nešto više od 3 milijuna eura.

„Pravovremeno otkrivanje požara može značajno smanjiti razmjere štete, a u nekim slučajevima spriječiti njihovo širenje već u samom začetku. Upravo zato sustavi kamera za nadzor rizičnih područja, imaju sve veću ulogu te omogućuju rano otkrivanje dima ili požara, bržu reakciju nadležnih službi i smanjenje mogućih šteta“, istaknuo je, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Ivan Bota.

Klimatske promjene donose sve češće i intenzivnije ekstremne vremenske uvjete i značajno povećavaju rizik od požara, pa projekti poput FIRESTOP-a, koji kombiniraju tehnologiju, stručnost i međuresornu suradnju, postaju ključni alat u zaštiti naših šuma.

“Projekt FIRESTOP dio je šireg ulaganja u jačanje otpornosti na klimatske promjene. U okviru Prioriteta 3 Programa Konkurentnost i kohezija, koji obuhvaća energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, prilagodbu klimatskim promjenama, sprječavanje rizika te zaštitu okoliša i održivo upravljanje resursima, SAFU je dosad s korisnicima ugovorio 84 projekta ukupne vrijednosti 391,6 milijuna eura, od čega 339 milijuna eura bespovratnih sredstava”, izjavio je ravnatelj Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske Unije Dragan Jelić.

Daljnje unaprjeđenje zaštite šuma od požara kroz projekt FIRESTOP predstavlja važan korak u prilagodbi sve izraženijim klimatskim izazovima.

„U vremenu kada su klimatske promjene, ekstremni vremenski uvjeti i sve duži požarni rizici postali naša svakodnevica, ovakav projekt nije samo potreba – on je strateška obveza, a pogotovo naglašava važnost prevencije. Jer svaki požar koji spriječimo prije nego što izbije, najbolji je rezultat rada sviju koji se bave ovim područjem“, izjavila je pomoćnica ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite Marijana Klanac

Na predstavljanju je istaknuto kako sustav videonadzora, koji se u Hrvatskoj operativno koristi od 2018. godine, već daje značajne rezultate u smanjenju broja i razmjera šumskih požara.

“Projekt FIRESTOP predstavlja važan iskorak u zaštiti naših šuma, ali i sigurnosti građana i imovine. Riječ je o modernom sustavu videonadzora i ranog otkrivanja požara koji koristi napredne tehnologije i omogućuje reakciju u stvarnom vremenu. Za nas je posebno važno što se projekt provodi i na području naše županije, čime dodatno jačamo otpornost prostora na sve izraženije klimatske izazove i rizike od požara“, rekao je zamjenik gradonačelnika Zadra Ante Ćurkovića.

Sudionici okruglog stola naglasili su važnost suradnje svih nadležnih institucija, kako bi se osigurala pravovremena reakcija i učinkovita zaštita prostora. Rasprava je jasno pokazala koliko je važno ulagati u prevenciju i rano otkrivanje šumskih požara. Projekt FIRESTOP nije samo tehnološko rješenje, već primjer kako suradnja struke, institucija i europskih fondova može dati konkretne rezultate na terenu. Hrvatske šume ovim projektom dodatno jačaju sustav zaštite naših šuma, ali i doprinose sigurnosti građana i očuvanju prirodnih resursa.

Napreduje projekt InterACT Green: održana panel rasprava u Varaždinu

Helena Jakobović — Mon, 23 Mar 2026 12:11:14 +0000

Dana 17. ožujka 2026. godine u Palači Hercer u Varaždinu (multimedijska dvorana Gradskog muzeja Varaždin), održana je panel rasprava pod nazivom „Regeneracija Dravske park-šume u području InterACT Green projekta“.

Panel rasprava organizirana je na inicijativu korisnika projekta Grada Varaždina i Javne ustanove za zaštitu prirode Varaždinske županije, a potaknuta komentarima i reakcijama javnosti vezanima uz radove regeneracije. Na raspravi su sudjelovali svi projektni partneri.

Uz predstavnike institucija, panelu je prisustvovalo dvadesetak građana i članova udruga, kao i nekoliko šumarskih stručnjaka iz Uprave šuma Podružnice Koprivnica.

Najopsežnije izlaganje održali su predstavnici Hrvatskog šumarskog instituta – Ivana Antolović Smoljan, mag. ing. prosp. arch., i dr. sc. Krunoslav Indir – koji su ujedno autori studije regeneracije dijela Dravske park-šume izrađene u sklopu projekta InterACT Green.

U ime Hrvatskih šuma d.o.o., na panel raspravi sudjelovali su voditelj Uprave šuma Podružnice Koprivnica Damir Felak, dipl. ing. šum., te upravitelj Šumarije Varaždin Tomica Cukor, dipl. ing. šum. Oni su izvijestili o provedbi radova predviđenih studijom, uključujući sječu i privlačenje doznačenih stabala na 15 krugova obnove na ukupnoj površini od 6,00 hektara, pri čemu je realizirano približno 700 m³ drvne mase.

Također je najavljen nastavak radova u jesenskom razdoblju, koji će obuhvatiti pripremu staništa i pošumljavanje obnovljenih površina s oko 20.000 sadnica autohtonih vrsta drveća (hrast lužnjak, bijela topola, crna joha, javor i dr.), uz korištenje Tullyjevih zaštitnih cijevi.

Prisutnim građanima dodatno je pojašnjena uloga Hrvatskih šuma d.o.o. u ovom projektu, kao i njihova šira uloga u provedbi Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Park-šume grada Varaždina.

Predstavnici Hrvatskih šuma odgovarali su na brojna pitanja zainteresirane javnosti, osobito vezana uz specifičnosti gospodarenja višestruko zaštićenim šumskim područjima te izazove s kojima se struka susreće u takvim uvjetima.

Panel rasprava ocijenjena je uspješnom, uz naglasak na važnost uključivanja javnosti u transparentno upravljanje prirodnim resursima.