Prva lokacija koju vrijedi posjetiti je Sljemensko (Sokolovo) vrelo – kameno vrelo s klupicom u hladu šume. Samo nekoliko koraka od glavne ceste, idealno je za kratak predah nedaleko od tornja. Tik uz izvor nalaze se i Šumarske jaslice, nagrađene zlatnom medaljom na natjecanju 100 jaslica u Rimu. Mogu se razgledati u božićnom periodu i svakako ih vrijedi pogledati uživo.

Nedaleko od njih, u blizini Činovničke livade, krije se Orkestar šume – neobična šumska pozornica smještena među stablima, koja na poseban način spaja prirodu i kulturu. U blizini možete naići i na Malu Hunjku, gdje se šuma otvara u prostranu livadu, stvarajući ugodan prostor za predah i boravak na otvorenom. Do lokacije je lako doći, a na klupicama možete uživati u miru, zelenilu i svježem planinskom zraku te se opustiti nakon šetnje.

Krenete li od Sljemena u smjeru Zagreba prema Grafičaru, naići ćete na klon Gupčeve lipe, potomak slavne lipe iz Stubice ispod koje je Matija Gubec okupljao istomišljenike i započeo Seljačku bunu. Ako se prema glavnom gradu uputite Sljemenskom cestom, UŠP Zagreb predlaže posjet Vidikovcu na proplanku okruženom mladom šumom čiji rast posjetitelji mogu pratiti iz godine u godinu. Nastavite li još malo nizbrdo možete posjetiti i izvor Snopljak – mirni kutak s vodom nadomak najpoznatijih sljemenskih staza, savršen za odmor usred izleta.

Ako vas put pak navede da se krenete spuštati prema Zagorju, Medvednica i tu krije posebne čari. Uz cestu prema Stubičkim toplicama, na rubu šume, nalazi se Mali Vrh, mirna livada idealna za kratki predah i uživanje na otvorenom. Do lokacije se stiže makadamskim putem, a spoj livade i okolne šume pruža priliku da nakratko pobjegnete od svakodnevne gužve. Za one koji žele otkriti još jedan skriveni kutak Medvednice, u blizini je i Lojzekov izvor – skriveni biser okružen šumom i zelenilom. Ovo mirno mjesto pruža ugodan predah u prirodi i poseban osjećaj spokoja zbog kojeg ćete se poželjeti zadržati još malo dulje.

Za kraj, na zapadnim obroncima Medvednice, na cesti od Gornje Bistre do Kraljevog Vrha smjestilo se Risovo polje – jezero, klupica i mir koji pruža okolna šuma idealni su za kratki odmak od puta i uživanje u prirodi.

Čar Medvednice je upravo njena pristupačnost i činjenica da je uvijek na dohvat ruke svima onima koji žele pobjeći od gradskog asfalta. Samo par koraka u njene šume dovoljno je da buka prometa utihne, a mirisi prirode zamijene ispušne plinove i smog. Medvednica predstavlja pluća Zagreba i mjesto gdje se već godinama Zagrepčani šeću istim stazama. Uprava šuma Podružnica Zagreb vas poziva da nastavite tu tradiciju.

Karta šumskih oaza nalazi se na linku: https://www.google.com/maps/d/u/0/viewer?mid=16FJ73EvCljEPQEB105ngHt_idjJ-zi0&ll=45.91500133750056%2C15.946818611111127&z=13

Na Leustekovoj stazi na Medvednici, na trasi od nadstrešnice Adolfovac do nadstrešnice Rebar, počeli su radovi vezani uz uklanjanje srušenih i oštećenih stabala. Radovi će se odvijati u dvije faze. U prvoj fazi stabla se odvajaju od panjeva, a potom slijedi proširenje šumske vlake kako bi teška mehanizacija mogla doći do srušenih stabala i pristupiti mjestima potrebnim za njihovo uklanjanje. Valja napomenuti kako je samo područje zahvata na geografski zahtjevnom terenu te je proširenje šumske vlake nužno za provedbu radova.

Prije početka terenskih radova bilo je potrebno ishodovati dopuštenje za izgradnju traktorskih puteva od strane Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Rješenje Gradskog ureda za kulturnu baštinu i prirodu, koji jasno definiraju dopušteno razdoblje izvođenja radova. S obzirom na to da se područje Medvednice nalazi unutar područja ekološke mreže Natura 2000 te da radovi potencijalno mogu utjecati na ciljne vrste zaštite, radovi se moraju provoditi isključivo unutar strogih vremenskih okvira – od 15. travnja do 1. lipnja ili od 15. rujna do 1. studenog.

Od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ishođeno je dopuštenje za izgradnju traktorskih puteva za potrebe sanacije vjetroizvala na području Leustekove staze. Rok od 15. rujna do 1. studenog odnosi se na izgradnju same vlake (traktorskog puta), dok trajanje kretanja mehanizacije radi konačnog uklanjanja drvne mase u ovom trenutku nije moguće precizno odrediti. Trajanje radova ovisit će o vremenskim uvjetima tijekom jeseni.

UŠP Zagreb moli građane da ne koriste Leustekovu stazu dok radovi traju, zbog vlastite sigurnosti i nesmetanog odvijanja radova. O završetku radova javnost će biti pravovremeno obaviještena.

Hrvatske šume d.o.o., kao glavni partner projekta RETFOR, putem UŠP Vinkovci i Službe za EU projekte, koordiniraju provedbu projektnih aktivnosti na hrvatskom dijelu prekograničnog područja Spačvansko-bosutskog bazena. Hrvatske vode, kao projektni partner,  zadužene su za provedbu infrastrukturnih aktivnosti rekonstrukcije i nadvišenja krune pregrade Lipovac.

Pregrada Lipovac izgrađena je 2007. godine na rijeci Bosut, na približno 39,5. kilometru. Postojeća kruna pregrade koja se nalazi na koti 77,24 m n. m. je oštećena, a rekonstrukcijom će se nadvisiti na  kotu 78,00 m n. m., čime će se poboljšati funkcionalnost objekta i omogućiti učinkovitije upravljanje vodnim režimom. Radovi na rekonstrukciji i nadvišenju krune započeli su u svibnju 2026. godine, a tijekom srpnja i kolovoza intenzivirani su zahvaljujući povoljnim uvjetima i niskim vodostajima.

Spačvansko-bosutski bazen jedno je od najvrjednijih šumskih područja Hrvatske, a njegova vitalnost u velikoj je mjeri povezana s dostupnošću vode i odgovarajućim razinama podzemnih voda. Stabilniji hidrološki režim pridonijet će očuvanju šumskih staništa, smanjenju rizika od njihova isušivanja te povećanju otpornosti šumskih ekosustava na posljedice klimatskih promjena.

Područje obuhvaća vrijedna područja ekološke mreže Natura 2000 uključujući šumske stanišne tipove 9160 – subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume, 91E0 – aluvijalne šume, te i 91F0 – poplavne miješane šume hrasta lužnjaka, brijestova i jasena. Stanišni tip 91E0  pritom je označen kao prioritetni stanišni tip od interesa za Europsku uniju.

Očuvanje povoljnih hidroloških uvjeta stoga je važno ne samo za šumske ekosustave nego i za brojne biljne i životinjske vrste vezane uz vlažna, poplavna i močvarna staništa.

Provedba ovog zahvata pridonosi ostvarivanju ciljeva europskih i nacionalnih politika u području prilagodbe klimatskim promjenama, zaštite prirode, očuvanja bioraznolikosti i održivog upravljanja šumama. Posebno se nadovezuje na ciljeve Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i Strategije EU-a za šume do 2030., usmjerene na očuvanje i obnovu prirodnih ekosustava, povećanje otpornosti šuma i njihovu prilagodbu klimatskim promjenama.

Rekonstrukcija pregrade Lipovac stoga predstavlja važnu mjeru prilagodbe klimatskim promjenama kojom se istodobno pridonosi zaštiti vodnih resursa, očuvanju vrijednih šumskih staništa i bioraznolikosti te dugoročnoj otpornosti Spačvansko-bosutskog bazena.

Bukove šume na južnim padinama Medvednice ove su godine pretrpjele vidljive ozbiljne posljedice dugotrajne suše i visokih temperatura. Ekstremni vremenski uvjeti obilježili su razdoblje od lipnja do kolovoza, a najizraženije promjene zabilježene su na južnim, sunčanijim padinama i hrptovima Medvednice. Posebno zabrinjava što se slični ekstremni uvjeti ponavljaju već treću godinu zaredom, što znači da šumski ekosustavi nisu imali priliku u potpunosti se oporaviti od prethodnih stresova.  

Kako bi procjena stanja bila što preciznija, UŠP Zagreb početkom rujna organizirala je terenski obilazak i zatražila stručno mišljenje Hrvatskog šumarskog instituta. Nalaz je potvrdio velike razmjere sušenja, ali i upozorio da posljedice ekstremnih ljeta 2024., 2025. i 2026. neće nestati s prvom kišom. Njihov će se učinak pratiti još godinama, a značajnije sušenje starijih stabala moguće je i tijekom 2027. godine. 

Dodatnu zabrinutost izaziva i nedostatak snježnog pokrivača tijekom zime, čije postupno otapanje inače predstavlja važan izvor vode za tlo. Kada vode nema dovoljno, stabla zatvaraju puči na listovima kako bi smanjila gubitak vode. Time smanjuju i fotosintezu, rast i sposobnost oporavka. U takvim uvjetima, odbacivanje lišća predstavlja obrambenu reakciju kojom stablo pokušava sačuvati preostalu vodu.  

UŠP Zagreb zdravstveno stanje svojih šuma prati kontinuirano, tijekom cijele godine, a stručne službe redovito obilaze sastojine i procjenjuju stanje šumskih površina. Kada se utvrde oštećenja ili potencijalna opasnost, poduzimaju se propisane mjere uz koordinaciju s nadležnim institucijama. Tako je ovoga ljeta provedena sječa suhih i oštećenih stabala na području Medvedgrada, kako bi građani mogli neometano koristiti to područje, a šume se nastaviti razvijati. U narednom će se periodu posebno pratiti zdravstveno stanje bukovih sastojina, s ciljem očuvanja vitalnosti i budućnosti šuma Medvednice. U jesenskom periodu UŠP Zagreb planira posaditi nekoliko desetaka tisuća mladih stabala, posebice na području koje je stradalo olujnim nevremenima ove godine.

Radovi obuhvaćaju sječu i izvlačenje oštećenih stabala i trupaca, uklanjanje ostataka sječe te uređenje šumskog prostora i sanaciju površina kojima se kreće šumska mehanizacija. Radovi su započeli sredinom kolovoza, a završetak sječe i izvlačenja trupaca predviđen je tijekom listopada.

Podsjetimo, veliko nevrijeme koje je u ožujku pogodilo Zagreb i okolicu uzrokovalo je velike štete u zagrebačkim šumama, od kojih je većina bila na područjima koja su teško dostupna za strojeve. Također, veći dio proljeća obilježili su nepovoljni vremenski uvjeti koji nisu dopuštali siguran rad mehanizacije niti izvođenje radova bez rizika od dodatnog oštećenja šumskog tla.

Posjetitelje molimo da se tijekom prolaska pridržavaju svih sigurnosnih oznaka na terenu i ne prelaze zaštitne vrpce s oznakom „Pozor, sječina!”.

Posebno upozoravamo posjetitelje da se ne približavaju strojevima i području na kojem se izvode radovi, zbog opasnosti od ozljeda.

Radovi se provode svakodnevno od 7 do 15 sati, kako bi se posjetiteljima omogućilo nesmetano korištenje parka nakon završetka radnog vremena.

Molimo posjetitelje za razumijevanje i poštivanje privremenih sigurnosnih mjera. Radovi se provode s ciljem što skorijeg osiguranja prostora i stvaranja uvjeta za obnovu šumskog ekosustava.