Požari - najčešća pitanja i odgovori

1. Što Hrvatske šume d.o.o. čine u smislu prevencije od požara?

- Hrvatske šume d.o.o. kontinuirano rade na izgradnji protupožarnih prometnica i prosjeka s elementima šumskih cesta;
- HŠ d.o.o. organiziraju motriteljsko-dojavnu službu, koja u šumama razvrstanim u I. stupanj opasnosti od požara radi danonoćno (0-24 h), a u ostalim stupnjevima (II do IV) razmjerno kategoriji opasnosti od požara;
- Uz postojeće čuvare šuma zapošljavaju dodatne motritelje te imaju ugovore s DVD-ima za motrenje šuma; HŠ d.o.o. kontinuirano rade na izgradnji i održavanju postojećih motrionica za motriteljsko-dojavnu službu – motritelji su prvi uočili i dojavili 70 % požara!
- U 2018. će uz postojeću motriteljsko-dojavnu službu biti korišten i videonadzor koji će omogućavati detekciju plamena u samom začetku (uloženo 20 milijuna kuna u 46 lokacija s po 2 videokamere).
- U sastojinama kojima prijeti opasnost od nastajanja i širenja požara provode se šumsko-uzgojni radovi (njega, čišćenje, proreda sastojina, kresanje i uklanjanje granja).

2. Mogu li se spriječiti ili ublažiti razmjeri požara?

- U uvjetima u kojima danas živimo – globalno zagrijavanje, ekstremne klimatske promjene, visoke temperature, snažni vjetrovi, geomorfološki položaj – te ne zaboravimo i to da je stanovništvo napustilo poljoprivredu i okrenulo se turizmu – teško je očekivati da požara neće biti. Štoviše, ima ih jako puno na cijelom Mediteranu. Međutim, možemo nastojati da ih bude manje i da budu manjih razmjera, a dobra preventiva uvijek će biti jedino što nam može pomoći u borbi protiv požara.

3. Kako se provodi sanacija opožarenih površina?
- Sukladno Zakonu o šumama, na površinama kojima gospodare HŠ d.o.o. u roku od 3 godine provest će se sanacija. Sanacija se obavlja na način da se u optimalnom roku ukloni požarom oštećeni drvni materijal (prostorno drvo se u pravilu uklanja, a preostala granjevina se slaže u šumski red ili usitnjava iveračima). U slijedećoj godini se prati i procjenjuje da li je došlo do prirodne obnove sjemenom poslije požara. Ukoliko ne dođe do prirodne obnove, na području Mediterana vrši se sjetva i/ili sadnja šumskog reprodukcijskog materijala uz odgovarajuću pripremu staništa u jesen i zimu zbog obilnijih padalina, a djelomično i u proljeće. Po potrebi se naknadno izvodi i popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom – pionirskim vrstama koje će meliolirati tlo i stvoriti uvjete za povratak klimatogene zajednice.
Detaljnije:
- Na požarišta se unose pionirske vrste karakteristične za to područje, a koje mogu opstati u tako teškim i oskudnim uvjetima. Kod nas su pionirske vrste alepski bor, crni bor, primorski bor, pinija i čempres, koji svojim djelovanjem stvaraju uvjete u tlu i na tlu za povratak klimatogenih zajednica. Nakon što pionirska vrta popravi svojstva tlo odnosno stvori tlo (a jedna ophodnja tj. životni vijek traje 60-80 godina), u sastojinu se unose autohtone vrste karakteristične za područje Mediterana, a to su hrast crnika, hrast medunac i cer.
Na žalost, zbog intenzivnog negativnog djelovanja čovjeka, stoke, požara i sl., procesi podizanja pionirskih vrsta stalno su prisutni u područjima Mediterana. Neprestano se formira goli krš, a njega ponovno osvajaju borovi kako pionirske vrste. Oni u većini slučajeva na svom razvojnom putu stradavaju od požara , a da prethodno nisu stvorili prilike za povratak autohtone vegetacije.

4. Koji je prosječni broj šumskih požara godišnje i koju površinu oni opožare?