Požari - najčešća pitanja i odgovori
1. Što Hrvatske šume d.o.o. čine u smislu prevencije od požara?
- Hrvatske šume d.o.o. kontinuirano rade na izgradnji protupožarnih prometnica i prosjeka s elementima šumskih cesta;
- HŠ d.o.o. organiziraju motriteljsko-dojavnu službu, koja u šumama razvrstanim u I. stupanj opasnosti od požara radi danonoćno (0-24 h), a u ostalim stupnjevima (II do IV) razmjerno kategoriji opasnosti od požara;
- Uz postojeće čuvare šuma zapošljavaju dodatne motritelje te imaju ugovore s DVD-ima za motrenje šuma; HŠ d.o.o. kontinuirano rade na izgradnji i održavanju postojećih motrionica za motriteljsko-dojavnu službu – motritelji su prvi uočili i dojavili 70 % požara!
- U 2018. će uz postojeću motriteljsko-dojavnu službu biti korišten i videonadzor koji će omogućavati detekciju plamena u samom začetku (uloženo 20 milijuna kuna u 46 lokacija s po 2 videokamere).
- U sastojinama kojima prijeti opasnost od nastajanja i širenja požara provode se šumsko-uzgojni radovi (njega, čišćenje, proreda sastojina, kresanje i uklanjanje granja).
2. Mogu li se spriječiti ili ublažiti razmjeri požara?
- U uvjetima u kojima danas živimo – globalno zagrijavanje, ekstremne klimatske promjene, visoke temperature, snažni vjetrovi, geomorfološki položaj – te ne zaboravimo i to da je stanovništvo napustilo poljoprivredu i okrenulo se turizmu – teško je očekivati da požara neće biti. Štoviše, ima ih jako puno na cijelom Mediteranu. Međutim, možemo nastojati da ih bude manje i da budu manjih razmjera, a dobra preventiva uvijek će biti jedino što nam može pomoći u borbi protiv požara.
3. Kako se provodi sanacija opožarenih površina?
- Sukladno Zakonu o šumama, na površinama kojima gospodare HŠ d.o.o. u roku od 3 godine provest će se sanacija. Sanacija se obavlja na način da se u optimalnom roku ukloni požarom oštećeni drvni materijal (prostorno drvo se u pravilu uklanja, a preostala granjevina se slaže u šumski red ili usitnjava iveračima). U slijedećoj godini se prati i procjenjuje da li je došlo do prirodne obnove sjemenom poslije požara. Ukoliko ne dođe do prirodne obnove, na području Mediterana vrši se sjetva i/ili sadnja šumskog reprodukcijskog materijala uz odgovarajuću pripremu staništa u jesen i zimu zbog obilnijih padalina, a djelomično i u proljeće. Po potrebi se naknadno izvodi i popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom – pionirskim vrstama koje će meliolirati tlo i stvoriti uvjete za povratak klimatogene zajednice.
Detaljnije:
- Na požarišta se unose pionirske vrste karakteristične za to područje, a koje mogu opstati u tako teškim i oskudnim uvjetima. Kod nas su pionirske vrste alepski bor, crni bor, primorski bor, pinija i čempres, koji svojim djelovanjem stvaraju uvjete u tlu i na tlu za povratak klimatogenih zajednica. Nakon što pionirska vrta popravi svojstva tlo odnosno stvori tlo (a jedna ophodnja tj. životni vijek traje 60-80 godina), u sastojinu se unose autohtone vrste karakteristične za područje Mediterana, a to su hrast crnika, hrast medunac i cer.
Na žalost, zbog intenzivnog negativnog djelovanja čovjeka, stoke, požara i sl., procesi podizanja pionirskih vrsta stalno su prisutni u područjima Mediterana. Neprestano se formira goli krš, a njega ponovno osvajaju borovi kako pionirske vrste. Oni u većini slučajeva na svom razvojnom putu stradavaju od požara , a da prethodno nisu stvorili prilike za povratak autohtone vegetacije.
4. Koji je prosječni broj šumskih požara godišnje i koju površinu oni opožare?
Godina |
Broj požara |
||
Krš |
Kontinent |
Ukupno |
|
1992. |
191 |
134 |
325 |
1993. |
202 |
170 |
372 |
1994. |
149 |
32 |
181 |
1995. |
68 |
41 |
109 |
1996. |
233 |
72 |
305 |
1997. |
263 |
42 |
305 |
1998. |
303 |
138 |
441 |
1999. |
196 |
27 |
223 |
2000. |
590 |
116 |
706 |
2001. |
263 |
36 |
299 |
2002. |
87 |
89 |
176 |
2003. |
435 |
97 |
532 |
2004. |
192 |
12 |
204 |
2005. |
108 |
39 |
147 |
2006. |
157 |
24 |
181 |
2007. |
241 |
104 |
345 |
2008. |
229 |
46 |
275 |
2009. |
144 |
37 |
181 |
2010. |
111 |
20 |
131 |
2011. |
233 |
47 |
280 |
2012. |
387 |
182 |
569 |
2013. |
124 |
13 |
137 |
2014. |
30 |
13 |
43 |
2015. |
164 |
12 |
176 |
2016. |
134 |
14 |
148 |
2017. |
271 |
58 |
329 |
Ukupno |
5.505 |
1.615 |
7.120 |
Prosječno |
212 |
62 |
273 |
Opožarena površina (ha) |
|||
državne i privatne površine |
|||
Godina |
Opožarena površina (ha)
|
||
|
Krš |
Kontinent |
Ukupno |
1992. |
9.820 |
1.311 |
11.131 |
1993. |
17.523 |
2.634 |
20.157 |
1994. |
7.743 |
193 |
7.936 |
1995. |
4.400 |
251 |
4.651 |
1996. |
10.714 |
500 |
11.214 |
1997. |
10.225 |
897 |
11.122 |
1998. |
27.060 |
4.996 |
32.056 |
1999. |
5.927 |
126 |
6.053 |
2000. |
66.758 |
1.413 |
68.171 |
2001. |
16.049 |
120 |
16.169 |
2002. |
3.187 |
1.666 |
4.853 |
2003. |
25.708 |
1.383 |
27.091 |
2004. |
3.319 |
59 |
3.378 |
2005. |
2.714 |
421 |
3.135 |
2006. |
4.476 |
99 |
4.575 |
2007. |
18.825 |
1.384 |
20.209 |
2008. |
6.493 |
850 |
7.343 |
2009. |
2.466 |
434 |
2.900 |
2010. |
948 |
174 |
1.122 |
2011. |
15.298 |
257 |
15.555 |
2012. |
20.816 |
4.006 |
24.822 |
2013. |
1.907 |
92 |
1.999 |
2014. |
138 |
51 |
188 |
2015. |
9.341 |
75 |
9.416 |
2016. |
7.493 |
53 |
7.546 |
2017. |
47.913 |
630 |
48.543 |
Ukupno |
347.891 |
24.074 |
371.240 |
Prosječno |
13.380 |
926 |
14.278 |