O nama
|
Poduzeće u sadašnjem obliku nastalo je odlukom Trgovačkog suda u Zagrebu od 8. travnja 2002.
Djelomični izvadak iz sudskog registra Hrvatske šume, društvo s organičenom odgovornošću je pravni sljednik "Hrvatskih šuma", javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb, osnovanog na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90), s početkom rada 1. siječnja 1991.godine. Hrvatske šume d.o.o. danas su troslojno organizirano trgovačko društvo u vlasništvu države s Direkcijom u Zagrebu, 16 uprava šuma-podružnica i 169 šumarija. Na čelu društva je predsjednik uprave, rad kontrolira Nadzorni odbor (oboje imenuje Vlada RH), a temeljene odluke donosi Skupština društva. Tvtka zapošljava oko 7.162 radnika od čega 1.250 s visokom stručnom spremom.
OSOBNA ISKAZNICA Reljefna i klimatska različitost Hrvatske uvjetuje i njenu raskošnu vegetacijsku raznolikost. Od blizu 2.485.611 milijuna ha šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj, koje pokrivaju 37% ukupne površine države, 95% su prirodne šume i to je ono čime se hrvatski šumari ponose. Šumom obrasle površine iznose 2.078.289 ha, neobraslo šumsko zemljište zauzima 345.952 ha, te neplodno šumsko zemljište 61.370 ha. Bjelogorične šume prevladavaju na 84% šumskog područja dok crnogorične šume zauzimaju 16% područja. Glavne vrste drveća su bukva (35%), hrast (27%), obični grab (8%), obični jasen (3%), ostale tvrde bjelogorične vrste (7%), meke bjelogorice (4%), jela i smreka (13%), bor (2%) i druge crnogorične vrste (1%). Svake godine u Hrvatskim šumama priraste 9,6 milijuna m3 drvne mase, a godišnje se sječe 5,4 milijuna m3 bruto. Od ukupnih površina po šumama i šumskim zemljištem, na krške šume i zemljišta otpada oko milijun hektara (42% svih šuma u Hrvatskoj). Njihova je osnovna vrijednost sadržana i njihovim općekorisnim funkcijama, u čuvanju tla od erozija, u oblikovanju krajolika, u promociji turizma.
LOVSTVO, TURIZAM, REKREACIJA... Oko 89% ukupnog prihoda Hrvatske šume ostvaruju od osnovne djelatnosti - prodaje drveta. No, sve više na važnosti dobivaju i neke druge djelatnosti vezane za šumarstvo kao lovstvo, rekreativne aktivnosti i neke druge djelatnosti koje proizlaze iz širokog spektra općekorisnih funkcija. Hrvatske šume gospodare s 37 državnih lovišta ukupne površine 331.000 ha u kojima domaći i strani lovci mogu loviti običnog jelena (prema posljednjem brojnom stanju divljači ovdje obitava 2916 grla), jelena lopatara, srnu, divokozu, muflona, divlju svinju, medvjeda, a od niske divljači zeca, fazana, divlju patku. Izgrađeni su brojni lovnotehnički objekti i lovačke kuće u kojima odsjedaju lovci. Neke od njih, nove ili obnovljene, kao Zlatna greda i Ćošak šume u Baranji, Brezovica u Sisku, Kondrić u Đakovu, Čambina u Podravini, Radinje u N. Gradiški i Fazanerija Peski u Đurđevcu sjajan su izlog lovišta, ljudi, običaja i kulinarskih dostignuća neke zemlje. U dodatne djelatnosti spada i briga o šumskom bogatstvu. Velike vrijednosti krije šuma hrasta lužnjaka u Istri, kod drevnog gradića Motovuna. Pod korijenjem stogodišnjih hrastova rastu najskuplje gljive na svijetu, tartufi. Pronalaze ih specijalno obučeni psi koji ih nanjuše u zemlji, a u Istri se godišnje pronađe 3-5.000 kg ove cijenjene delicije.
|
