This website uses cookies to manage authentication, navigation, and other functions. By using our website, you agree that we can place these types of cookies on your device.

View Privacy Policy      View e-Privacy Directive Documents      View GDPR Documents       About cookies

Međunarodni dan šuma

svj dan suma 01

Prvi dan proljeća, 21. ožujka, ujedno se slavi i kao Međunarodni dan šuma. Prilika je to da osvijestimo važnost i vrijednost šuma za sve stanovnike našeg planeta.
Šume se često od milja nazivaju „zelenim tvornicama“ jer uz drvnu građu, proizvode i čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama, sprječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti. Uz to, one su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo, pružajući svim živim bićima toplinu i zaštitu. Dom su mnogim živim bićima kojima uz sve navedeno daju i hranu.

Svake se godine naglasak pri obilježavanju Dana šuma stavi na određenu temu. Ovogodišnja je tema „Obnova šuma – put k oporavku i blagostanju“. Obnova šuma i održivo gospodarenje šumama pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i kriza koje se događaju zbog gubitka bioraznolikosti.

Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Održivo gospodarene šume ne samo da i dalje ispunjavaju sve svoje općekorisne funkcije, nego proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica te podržavaju gospodarske aktivnosti koje stvaraju radna mjesta i poboljšavaju živote.

U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža.

Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se 49,7 % kopnene površine države. Od toga je 76 % u vlasništvu RH, a 24 % u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.

Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine naše šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. No sve one imaju nešto zajedničko - šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, kao i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora - smeđi medvjed, vuk i ris - i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume.

svj dan suma 03

svj dan suma 02