This website uses cookies to manage authentication, navigation, and other functions. By using our website, you agree that we can place these types of cookies on your device.

View Privacy Policy      View e-Privacy Directive Documents      View GDPR Documents       About cookies

Preminuo akademik Slavko Matić

slavkomatic

Obavještavamo Vas da je jučer, u utorak 30. ožujka 2021., u 84. godini života umro akademik Slavko Matić, istaknuti hrvatski šumarski stručnjak, član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Rodio se 20. siječnja 1938. u Livnu, a pučku školu i gimnaziju završio je u obiteljskom zavičaju u Kninu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. gdje je radio od 1963. do umirovljenja 2003. Magistrirao je 1972. godine obranivši temu Prirodno pomlađivanje kao faktor strukture sastojine u šumama jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv), a doktorirao 1980. obranivši disertaciju Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru.

Za redovitoga profesora izabran je 1986., 1997. stekao je trajno zvanje, a za profesora emeritusa izabran je 2004. Predavao je kolegije Uzgajanje šuma i Osnove šumarstva. Bio je voditelj poslijediplomskog znanstvenog studija Uzgajanje šuma. Među zaslužnima je za uspostavu Nastavno-pokusnoga šumskoga objekta Šumarskoga fakulteta na otoku Rabu koji uključuje 100 hektara šume i zgradu za boravak studenata.

Na Šumarskom fakultetu u dva mandata biran je za dekana (1992., 1994.–1996.), a u tri mandata za prodekana (1982.–1984., 1984.–1986., 1990.–1992.). na Šumarskom fakultetu bio je i predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma (1997.–2003.) i predsjednik Odbora za šume (1986.–2003.).

Godine 2000. dodijeljeno mu je zvanje počasnog doktora na Mendelovom poljoprivredno-šumarskom sveučilištu u Brnu, a 2003. i na Tehničkom sveučilištu u Zvolenu u Slovačkoj.

Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2004. Bio je predsjednik Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU od 2011., od 2004. i voditelj Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, a od 2019. i član Predsjedništva HAZU.

Bio je jedan od osnivača te od 1997. do 2014. prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti, a od 1993. do 2006. bio je predsjednik Hrvatskog šumarskog društva.

Znanstveno područje interesa akademika Slavka Matića bilo je uzgajanje šuma, obnova i njega prebornih i regularnih prirodnih šuma, šumskih kultura i plantaža, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo, uzgojni postupci u funkciji povećanja gospodarskih i općekorisnih vrijednosti šuma s posebnim naglaskom na bioraznolikost, potrajni održivi razvoj i vječnost šuma, uzgojni radovi s posebnim naglaskom na povećanju gospodarskih i općekorisnih vrijednosti šuma, gospodarenje s poplavnim šumama s ciljem njihovog proširenja i povratka na autohtona staništa, šumska bioenergija, te potencijalna, do danas neiskorištena, vrijednost šuma svih uzgojnih oblika, razvojnih i degradacijskih stadija.

U svom znanstvenom i nastavnom radu provodio je i afirmirao temeljna načela zagrebačke škole uzgajanja šuma, a rezultati njegovih istraživanja našli su neposrednu primjenu u domaćoj i inozemnoj praksi. Vodio je mnoge znanstvene projekte, i objavio preko 260 znanstvenih članaka i ostalih tekstova. Bio je mentor 8 doktoranata, 27 magistranata i približno 300 diplomskih radova te član brojnih povjerenstava za obranu magistarskih i doktorskih radova.

Akademik Slavko Matić sudjelovao je u rješavanju stručnih problema, posebno vezanih za područje uzgajanja šuma u šumarskoj privredi. Radio je u velikom broju povjerenstava te bio aktivan u praktičnom rješavanju problema od sušenja i propadanja šuma do izradbe elaborata i projekata u vezi utjecaja značajnih zahvata u prostoru (elektroprivreda, vodoprivreda i dr.) na šumske ekosustave. Aktivno je sudjelovao u izradi eleborata FAO i Svjetske banke za realizaciju kredita radi obnove primorskih šuma. Razvio je intenzivnu i plodnu međunarodnu suradnju sa šumarskim znanstvenim institucijama u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Estoniji i Sloveniji.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je 1996. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti i Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića, za osobite zasluge u gospodarstvu, a 2005. dobio je Državnu nagradu za znanost životno djelo.