Međunarodni dan šuma
Prvi dan proljeća, 21. ožujka, ujedno se slavi i kao Međunarodni dan šuma. Prilika je to da osvijestimo važnost i vrijednost šuma za sve stanovnike našeg planeta. Šume se često od milja nazivaju „zelenim tvornicama“ jer uz drvnu građu, proizvode i čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama, sprječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti.
Topničko-raketna pukovnija na sadnji u šumariji Vrbovec
Topničko-raketna pukovnija Hrvatske vojske odazvala se pozivu Hrvatskih šuma na Dane zajedničke sadnje, pa će tako njezinih 20 pripadnika 5 dana saditi zajedno sa šumarima na području gospodarske jedinice Česma, UŠP Bjelovar. U utorak, 9. ožujka pri sadnji su ih obišli ministar obrane, dr.sc. Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, viceadmiral Robert Hranj, uz predsjednika Uprave HŠ d.o.o. Krunoslava Jakupčića. Ukupno će se posaditi 32.000 sadnica hrasta lužnjaka.
Hrvatske šume nastavljaju pomagati potresom pogođena područja
Prvo zbog pandemije Covid-19, a zatim i zbog potresa znatno je povećano korištenje online usluga za provođenje nastave i raznih gospodarskih aktivnosti. Postojeća infrastruktura mrežnih operatera na dijelu Sisačko-moslavačke županije stoga više nije bila dostatna.
Predstavljamo knjigu „Da bi hrast mogao rast“
„Da od žira nastane biljka, čovjek se ne treba puno truditi. Da ta biljka preživi u konkurenciji mnogobrojnih drugih biljaka različitih vrsta, već treba određeni trud. A da mnoštvo hrastovih biljaka iznikne iz žirova, uzraste u najprije malena, a poslije visoka stabla, od kojih će samo najbolja doživjeti starost od preko stotinu godina, treba puno znanja, truda i ljubavi“, kaže autor djela „Da bi hrast mogao rast“, Darko Posarić.
Oprezno s korovom, izbjegnite požare!
Vrijeme je proljetnih poljoprivrednih aktivnosti. Molimo građane da tijekom radova na čišćenju poljoprivrednih i drugih površina, biljni otpad saniraju na način da ne dovode u opasnost ljude i imovinu te u tom cilju izbjegavaju i onečišćenje zraka i okoliša. Biljni otpad je bolje kompostirati ili odložiti u reciklažna dvorišta, a ako se ne može ništa drugo do ga spaliti, molimo građane da obrate pažnju na preventivne mjere.
