You are here: Home Forests General Forests in Croatia

This website uses cookies to manage authentication, navigation, and other functions. By using our website, you agree that we can place these types of cookies on your device.

View Privacy Policy      View e-Privacy Directive Documents      View GDPR Documents       About cookies

ŠUME U HRVATSKOJ

golubinjak_stabla

Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.

Zakonom o šumama propisano je da se radi jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama u RH ustanovljuje jedinstveno šumskogospodarsko područje, koje se dijele na gospodarske jedinice.
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja ( Osnova područja ), koje se donose na razdoblje od 10 godina. 

U Šumskogospodarskoj osnovi područja utvrđuje se ekološka, gospdoarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja.

 

 

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2 759 039 ha, što čini 49,3% kopnene površine države. Od toga je 2 097 318 ha u vlasništvu RH, dok je 661 721 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodari javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o. (2 024 461 ha).

Osnovna podjela šuma i šumkog zemljišta obuhvaća sljedeće kategorije:
a) Obraslo šumsko zemljište, s površinom 2 492 676 ha, što je 90% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, odnosno, 44,5% kopnene površine Republike Hrvatske, što je ujedno i šumovitost
b) Neobraslo proizvodno šumsko zemljište, s površinom 199 147 ha, što je 7% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, odnosno, 3,6% kopnene površine Republike Hrvatske
c) Neobraslo neproizvodno šumsko zemljište, s površinom 24 956 ha, što je 1% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, odnosno, 0,4% kopnene površine Republike Hrvatske
d) Neplodno šumsko zemljište, s površinom 42 260 ha, što je 2% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, odnosno, 0,8% kopnene površine Republike Hrvatske

Osim po vlasništvu, šume razvrstavamo i prema njihovoj namjeni. Prema Zakonu o šumama šume po namjeni mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom.
GOSPODARSKE – uz očuvanje i i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda
ZAŠTITNE – u prvom redu služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine
ŠUME S POSEBNOM NAMJENOM – zaštićeni dijelovi prirode(strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume)
- šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena (sjemenske sastojine)
- šume namijenjene znanstvenimm istraživanjima
- šume za potrebe obrane RH
- urbane šume
- šume za potrebe utvrđene posebnim propisima.

OSNOVNI PODACI PREMA ŠUMSKOGOSPODARSKOJ OSNOVI PODRUČJA 2016-2025

 

sume hr graf1

Grafički prikaz 1 - Osnovna podjela šuma i šumskog zemljišta prema iskazu površina u obrascu ŠGO-1

 

sume hr graf2

Grafički prikaz 2 – Šume i šumska zemljišta prema vlasništvu

 

sume hr tablica1

Sve šume u Hrvatskoj podijeljene su u gospodarske jedinice, a one u odjele i odsjeke. Svaka gospodarska jedinica ima svoj šumskogospodarski plan koji se izrađuje za razdoblje od 10 godina.

Postoji više vrsta šumskogospodarskih planova:
– osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom
– program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže
– program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
– program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske
– program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima
– program zaštite, njege i obnove šuma
– program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba.

Šumskogospodarski plan koji se izrađuje za sve šume i šumska zemljišta na području Republike Hrvatske naziva se šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske.

Nadležno ministarstvo za zaštitu prirode izdaje suglasnost za šumskogospodarski plan ako je napravljen u skladu s važećim propisima iz zaštite prirode, a nadležno ministarstvo za šume ga odobrava rješenjem ako je u skladu sa Zakonom o šumama, Pravilnikom o uređivanju šuma te ostalim propisima bitnim za šumarstvo.

Pojam zaliha kazuje koliki je ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi pa time, neizravno, govori i koliko je ta šuma kvalitetna. Drugi pojam, prirast, kazuje koliko se taj volumen poveća svake godine, što je opet pokazatelj raspoloživosti drveta za čovjekovo korištenje.

Hrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve ljepše što se s njima više gospodari.

Mnoge ljude brine kad prolazeći npr. Slavonijom, vide posječene veće djelove šume, misleći da su šumari napravili čistinu. U krivu su. Ono što izgleda kao čistina zapravo je mlada šuma, stara tek nekoliko godina. A kad i padne jedan hrast to treba gledati kao na rođenje njih nekoliko tisuća, koji ne mogu živjeti u sjeni svog roditelja i jedva čekaju svoju šansu. Stoga se nekim vrstama drveća naprosto treba gospodariti, u ovom slučaju na regularan način. Važno je uočiti da se sječa koja izgleda kao čista zapravo događa na razmjerno malim površinama i uglavnom se radi o završnoj fazi oplodnih sječa kada je mlada sastojina već formirana, a na razini gospodarske jedinice ukupna zaliha unatoč sječi cijelo vrijeme je približno jednaka ili godinama raste.
Drukčija je situacija u goranskim šumama. Tamo se gospodari preborno tako da se svakih desetak godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućiju takav način gospodarenja. Izvana gledano, čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno jednaka količina drva kao i u regularnim šumama. Kako preborne šume zapravo nemaju starost njihove su tablice podjeljene po debljinskim razredima.

sume hr tablica2

DRVNA ZALIHA I PRIRAST PO VRSTAMA DRVEĆA I VLASNIŠTVU

Važećom Šumskogospodarskom osnovom područja utvrđeno je da je drvna zaliha u Republici Hrvatskoj 418,6 milijuna m3, od čega je 315,8 milijuna m3 u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume; 83,7 milijuna m3 je u šumama privatnih šumoposjednika i 19,1 milijuna m3 u državnim šumama kojima se koriste drugi pravni subjekti.

sume hr graf3

Grafički prikaz 3 – Drvna zaliha prema vrstama drveća u RH

GODIŠNJI PRIRAST I ETAT

Godišnji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,1 milijuna m3, od čega je 7,5 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,2 milijuna m3 u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja.
ETAT- sječiva drvna masa označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe. Svake godine donose se godišnji planovi (godišnji etat), a istovremeno se vodi briga o prirastu, koji je posljednjih godina u pravilu veći od etata. To znači da Hrvatske šume prije svega vode računa o održivom gospodarenju, kojim se neće narušiti prirodna ravnoteža.
Godišnji etat u šumama kojim gospodare Hrvatske šume iznosi u prosjeku 6,4 milijuna m3.

Sve ostale podatke možete vidjeti u Šumskogospodarskoj osnovi područja koja je objavljena na stranicama Ministarstva poljoprivrede:
https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/sume-112/sumarstvo/234

 

 

You are here: Home Forests General Forests in Croatia