Ove web stranice koriste kolačiće da bi se pravilno prikazivale. Korištenjem naših web stranica, pristajete na spremanje kolačića na Vaš uređaj.

Otvori politiku privatnosti      Otvori sve dokumente politike e-privatnosti      Otvori GDPR dokumente       O kolačićima

Opasnosti iz prirode – ubodi pčela i osa

Tijekom lipnja i srpnja na području park šuma grada Zagreba (Tuškanac, Kraljevec, Jelenovac, Grmoščica) primjećena je povećana aktivnost osa i pčela za koje građani i djelatnici RJ Hortikultura javljaju da se pojavljuju više nego što je uobičajeno. Stoga upućujemo na oprez prilikom kretanja tim područjem. Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pronašli smo sljedeće preporuke za prevenciju s ciljem smanjenja mogućnosti uboda:
● u prirodi izbjegavajte šarenu i crnu odjeću; nosite bijele, svijetlo smeđe ili bež boje koje odbijaju kukce,
● u prirodi ne koristite kozmetiku ili parfeme cvjetnih mirisa,
● budite oprezni kad se kuha ili jede na otvorenom; hrana i piće privlače kukce, osobito ose, pa pripazite pri jedenju voća i pijenju voćnih sokova i pića iz limenki.

Šumska osa (Dolichovespula sylvestris) živi u cijeloj Europi, nije česta i nije agresivna. Prepoznaje se jer gradi zaštićeno leglo u krošnjama drveća i grmlju, a može se naći i u kučištima roleta. Za razliku od nje osa zemljarica (Vespula germanica) je vrlo agresivna. Žalac ima građen kao i kod pčele, nakon uboda ostaje zaboden u koži, a ubod je vrlo bolan. Aktivna je danju od svibnja do rujna, a hrani se voćem i nektarom dok ličinke hrani ubijenim i raskomadanim kukcima. Ženka u proljeće najčešće gradi osinjak pod zemljom u hodnicima miševa i rovki. Tijekom vegetacije, od svibnja do rujna, kopa zemlju proširujući kanal u koji se smjestila i stvara rupu često promjera od nekoliko desetaka centimetara. Ako se naseli u zid stambenog objekta zna ga probiti do same unutrašnjosti. Osinjak gradi tako da otkida komadiće suhog drveta, usitnjava ga i uz pomoć sline stvara građu sličnu papiru kojom gradi šesterokutno saće, a oko njega zaštitni ovoj kako to rade i stršljeni. Živi u socijalnoj zajednici kao i pčela, a zajednica može brojati 3000 do 5000 jedinki.

osa