Ove web stranice koriste kolačiće da bi se pravilno prikazivale. Korištenjem naših web stranica, pristajete na spremanje kolačića na Vaš uređaj.

Otvori politiku privatnosti      Otvori sve dokumente politike e-privatnosti      Otvori GDPR dokumente

Prihvaćene iznimke vezane za klimatski utjecaj gospodarenja šumama

Hrvatskoj se daje mogućnost da prilikom izračuna referentne razine gospodarenja šumama uzme u obzir nemogućnost gospodarenja šumama zbog srpske okupacije dijela hrvatskog teritorija od 1991. do 1998. godine kao i utjecaj rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na hrvatskom teritoriju. Zaključak je to Odbora za okoliš, javno zdravlje, i sigurnost hrane Europskog parlamenta kojem je europarlamentarka Marijana Petir podnijela kompromisni prijedlog na temelju amandmana kao iznimka u okviru izvješća LULUCF-a. Ovaj izuzetak za Hrvatsku je važan jer prema prijedlogu Komisije nova referentna razina za šume trebala se temeljiti na nastavku trenutačne prakse i intenziteta gospodarenja šumama, kako je kod država članica dokumentirano u razdoblju od 1990. do 2009. godine po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje. Europska komisija predložila je uredbu o korištenje drva kojom bi, kada je riječ o Hrvatskoj, uvela nerealna ograničenja za sječu i dobivanje drvne građe. Prema prijedlogu Komisije, Hrvatska bi bila na gubitku jer nije mogla gospodariti svojim šumama u cijelosti tijekom Domovinskog rata, ali i nakon mirne reintegracije i razminiranja koje je još uvijek u pojedinim dijelovima Hrvatske u tijeku. Takav je scenarij srećom izbjegnut amandmanom Marijane Petir koji je podržala i druga hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

U Bruxellesu je također održana i konferencija pod nazivom „Predstavljanje potencijala prerade drva u zemljama JI Europe“ koju je u Europskome parlamentu Petir organizirala zajedno s Hrvatskim drvnim klasterom a na kojoj su sudjelovali i predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o. Cilj konferencije bio je jačanje konkurentnosti bio-baziranih industrija koje su u sjedištu europske administracije, osim šumara imali predstavnike agro-prehrambenog te drvno- prerađivačkog sektora s područja JI Europe ali i Danske, Latvije, Švedske, Finske, Mađarske, Italije i Belgije te europske strukovne i lobističke organizacije, vodeće stručnjake EU institucija.
Zaključak konferencije je kako unatoč činjenici da prosječnom europljaninu još nije jasno što je to bioekonomija kao i koje su poveznice bio-baziranih industrija, ona postaje sve bitnija u kružnoj ekonomiji te je nedavno postala i dio službene europske politike. Prema istraživanju iz 2013. godine, bioekonomija je imala promet od 2,1 bilijun eura od čega polovica dolazi iz sektora hrane i pića dok u ovoj industriji radi 22 milijuna Europljana.
- Tradicija organiziranog šumarstva duga 250 godina jedan je od najboljih temelja za daljnji razvoj kadrova koji će uvesti šumarstvo u novi milenij. Sad nam trebaju stručnjaci s novim vještinama, novim raznolikim znanjima, kako u pogledu zaštite šuma, tako i u pogledu korištenju EU fondova. Imamo odličan, školovan kadar, no nećemo stati s daljnjim obrazovanjem, odnosno izgradnjom novih kapaciteta kako bismo preuzeli te odgovornosti u novim desetljećima pred nama, - izjavio predsjednik Uprave HŠ d.o.o. Krunoslav Jakupčić, predstavljajući u Europskom parlamentu trgovačko društvo Hrvatske šume i sve njegove kompetencije.

LULUCH