Otvorena su e-savjetovanja o sljedećim prijedlozima pravilnika
Aplikacija e-Savjetovanja omogućuje svima zainteresiranima pregled otvorenih javnih savjetovanja, kao i aktivno uključivanje u otvorena javna savjetovanja u postupku donošenja zakona, drugih propisa i akata. Za sudjelovanje u javnim savjetovanjima potrebna je registracija u aplikaciju e-Savjetovanja.
Spremnost sustava za požarnu sezonu 2021.
Zaštita šuma od požara briga je šumara, vatrogasne zajednice, ali i čitavog društva. Bez suradnje svih subjekata protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj, medija i zajednice u cjelini, uspjeh u prevenciji požara i savladavanju opasne vatrene stihije bio bi mnogo nedostižniji. Stoga je u Državnoj vatrogasnoj školi Hrvatske vatrogasne zajednice održana konferencija za medije na temu „Spremnost sustava za požarnu sezonu 2021.“
Održana je početna konferencija projekta Fearless Velebit
U kino dvorani pučkog otvorenog učilišta u Gospiću održana je dvodnevna početna konferencija projekta Razminiranje i očuvanje šumskih ekosustava u zaštićenim i Natura 2000 područjima u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji – Fearless Velebit. U četvrtak 20.05.2021. godine održane su radionice: „Očuvanje bioraznolikosti i vrijednosti usluga ekosustava“ koju je prezentirala Mihoviloa Milin, stručna suradnica šumar u NP Paklenica.
Priopćenje za javnost šumarskih institucija
Povodom nezapamćenih napada na šumarsku struku, a samim time i na druge strukom vezane institucije i rad trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., dužni smo reagirati kako bi javnost bila ispravno informirana o stanju i gospodarenju šumama u Hrvatskoj, jer se pojašnjenja struke i brojni pozitivni primjeri dosta teško i rijetko ističu u medijskom prostoru. Ovim se otvorenim pismom sve šumarske institucije obraćaju javnosti s ciljem zaštite digniteta šumarske struke i šumarstva kao znanosti i gospodarske grane.
MTB utrka na Grmoščici
U sklopu Interreg projekta URBforDAN, projektni partneri Hrvatske šume d.o.o. i grad Zagreb, odnosno Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo u nedjelju 9. svibnja 2021. organiziraju MTB Enduro biciklističku utrku u razdoblju od 11 do 14 sati. Riječ je o rekreativnoj utrci organiziranoj na području urbane šume Grmoščica gdje je u sklopu navedenog projekta izgrađene tri biciklističke staze različitih dužina i težina.
HRVATSKE ŠUME UPLATILE 42 MILIJUNA KUNA ŠUMSKOG DOPRINOSA JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE ZA I. KVARTAL 2021. GODINE
Ranijih godina prosječna godišnja obaveza Hrvatskih šuma d.o.o. za šumski doprinos iznosila je 50-ak milijuna kuna. Novim Zakonom o šumama iz srpnja 2018. godine stope šumskog doprinosa gotovo su udvostručene i sad iznose 5%, odnosno 10% za potpomognuta područja, od ostvarene vrijednosti prodaje drva na panju. Tako je obveza Hrvatskih šuma s 52 milijuna kuna u 2017. godini, porasla na 126,3 milijuna kuna u 2019. g., dok su u 2020. Hrvatske šume jedinicama lokalne samouprave uplatile iznos šumskog doprinosa u vrijednosti od 125,7 milijuna kuna.
Održan prvi radni sastanak partnera na temu provedbe projekta “Skriveni krajolici” (Hidden landscapes)
Putem videolinka održan je prvi radni sastanak članova projekta “Skriveni krajolici” (Hidden landscapes). Uslijed trenutne epidemiološke situacije projektni partneri iz Mađarske su sudjelovali u prvom dijelu sastanka putem Zoom platforme, dok se drugi dio sastanka odvijao u gradskoj vijećnici Općine Bilje s predstavnicima iz Hrvatske.
Danas je Dan planeta Zemlje!
Ove godine Dan planeta Zemlje slavi svoju 51. obljetnicu, uz glavnu poruku „Obnovimo našu Zemlju“. Prilika je to da se podsjetimo da je prirodna obnova, u našem slučaju šuma, temeljno načelo hrvatskog šumarstva. Ovo je iznimno važno jer su šume naš najvažniji saveznik u borbi protiv klimatskih promjena– proizvode kisik, vežu ugljik, pročišćavaju vodu, stvaraju povoljne mikroklimatske uvjete, štite tlo od erozije...
Oprezno u šumu!
Svake godine u ovo vrijeme pojave se slučajevi zaraze hemoragijskom vrućicom s bubrežnim sindromom (HGBS), poznatijom kao "mišja groznica". Riječ je o opasnoj virusnoj infektivnoj bolesti koju uzrokuju hantavirusi. Nositelji virusa su miševi i voluharice, a do zaraze čovjeka dolazi najčešće prilikom boravka u prirodi, u neposrednom ili posrednom kontaktu s izlučevinama inficiranih glodavaca, posebice udisanjem prašine ili aerosola koji sadrže uzročnike.
