Međunarodni dan biološke raznolikosti
22. svibnja obilježava se Međunarodni dan biološke raznolikosti. Proglasili su ga Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju, a datum je odabran kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.
22. svibnja obilježava se Međunarodni dan biološke raznolikosti. Proglasili su ga Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju, a datum je odabran kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.
Pojam biološka raznolikost označava svu raznolikost života na Zemlji - staništa, populacije i gene, te njezin poremećaj može imati dalekosežne posljedice na ekosustave i na čovjekov život.
Premda još nije poznat ni približan opseg biološke raznolikosti, znanstvenici su do danas opisali i klasificirali 1.063.000 životinjskih vrsta, 344.300 biljnih vrsta te 11.200 mikroorganizama, a o genima se svakog dana saznaje nešto novo. Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta doseže 10 do 30 milijuna, no svake godine iščezava 40.000 vrsta, što uvelike smanjuje cjelokupnu ekološku ravnotežu i stabilnost. Biološka raznolikost je temelj prirodnog bogatstva, raznolikosti vrsta, te o njenom čuvanju i zaštiti ovisi opstanak samog čovjeka, kao vrste. Ovaj dan je stoga prigoda da se podsjetimo na bogatstvo i raznolikost života na Zemlji i njegovu važnost. Razmislimo prije svake aktivnosti koja može negativno djelovati na okruženje te sudjelujmo u aktivnostima koje potiču očuvanje biološke raznolikosti.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća, što je za zemlju razmjerno malene površine vrlo visoka brojka. Tako imamo još uvijek prirodne šume, velike močvare, čiste rijeke, a sve to pogoduje daljnjem održanju biološke raznolikosti na zavidnoj razini.
Hrvatsko šumarstvo zaslužno je za očuvanje prirodnosti šuma u RH, s obzirom da su njegova temeljna načela potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Nije se podleglo iskušenju da se sijeku velike površine prirodnih šuma, a da se potom sade kulture koje brzo rastu i brzo donose prihode, ali ne čine prirodan ekosustav i ne pružaju stanište velikom broju različitih vrsta.
Isto tako, Hrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, proizlazi da su naše šume sve ljepše što s s njima više gospodari.
Iz tog razloga stanovnici Hrvatske mogu doista obilježiti Dan biološke raznolikosti s ponosom na očuvanost naših nacionalnih bogatstava, šuma i voda.
