Požari - najčešća pitanja i odgovori

1. Što Hrvatske šume d.o.o. čine u smislu prevencije od požara?

- Hrvatske šume d.o.o. kontinuirano rade na izgradnji protupožarnih prometnica i prosjeka s elementima šumskih cesta;
- HŠ d.o.o. organiziraju motriteljsko-dojavnu službu, koja u šumama razvrstanim u I. stupanj opasnosti od požara radi danonoćno (0-24 h), a u ostalim stupnjevima (II do IV) razmjerno kategoriji opasnosti od požara;
- Uz postojeće čuvare šuma zapošljavaju dodatne motritelje te imaju ugovore s DVD-ima za motrenje šuma; HŠ d.o.o. kontinuirano rade na izgradnji i održavanju postojećih motrionica za motriteljsko-dojavnu službu – motritelji su prvi uočili i dojavili 70 % požara!
- U 2018. će uz postojeću motriteljsko-dojavnu službu biti korišten i videonadzor koji će omogućavati detekciju plamena u samom začetku (uloženo 20 milijuna kuna u 46 lokacija s po 2 videokamere).
- U sastojinama kojima prijeti opasnost od nastajanja i širenja požara provode se šumsko-uzgojni radovi (njega, čišćenje, proreda sastojina, kresanje i uklanjanje granja).

2. Mogu li se spriječiti ili ublažiti razmjeri požara?

- U uvjetima u kojima danas živimo – globalno zagrijavanje, ekstremne klimatske promjene, visoke temperature, snažni vjetrovi, geomorfološki položaj – te ne zaboravimo i to da je stanovništvo napustilo poljoprivredu i okrenulo se turizmu – teško je očekivati da požara neće biti. Štoviše, ima ih jako puno na cijelom Mediteranu. Međutim, možemo nastojati da ih bude manje i da budu manjih razmjera, a dobra preventiva uvijek će biti jedino što nam može pomoći u borbi protiv požara.

3. Kako se provodi sanacija opožarenih površina?
- Sukladno Zakonu o šumama, na površinama kojima gospodare HŠ d.o.o. u roku od 3 godine provest će se sanacija. Sanacija se obavlja na način da se u optimalnom roku ukloni požarom oštećeni drvni materijal (prostorno drvo se u pravilu uklanja, a preostala granjevina se slaže u šumski red ili usitnjava iveračima). U slijedećoj godini se prati i procjenjuje da li je došlo do prirodne obnove sjemenom poslije požara. Ukoliko ne dođe do prirodne obnove, na području Mediterana vrši se sjetva i/ili sadnja šumskog reprodukcijskog materijala uz odgovarajuću pripremu staništa u jesen i zimu zbog obilnijih padalina, a djelomično i u proljeće. Po potrebi se naknadno izvodi i popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom – pionirskim vrstama koje će meliolirati tlo i stvoriti uvjete za povratak klimatogene zajednice.
Detaljnije:
- Na požarišta se unose pionirske vrste karakteristične za to područje, a koje mogu opstati u tako teškim i oskudnim uvjetima. Kod nas su pionirske vrste alepski bor, crni bor, primorski bor, pinija i čempres, koji svojim djelovanjem stvaraju uvjete u tlu i na tlu za povratak klimatogenih zajednica. Nakon što pionirska vrta popravi svojstva tlo odnosno stvori tlo (a jedna ophodnja tj. životni vijek traje 60-80 godina), u sastojinu se unose autohtone vrste karakteristične za područje Mediterana, a to su hrast crnika, hrast medunac i cer.
Na žalost, zbog intenzivnog negativnog djelovanja čovjeka, stoke, požara i sl., procesi podizanja pionirskih vrsta stalno su prisutni u područjima Mediterana. Neprestano se formira goli krš, a njega ponovno osvajaju borovi kako pionirske vrste. Oni u većini slučajeva na svom razvojnom putu stradavaju od požara , a da prethodno nisu stvorili prilike za povratak autohtone vegetacije.

4. Koji je prosječni broj šumskih požara godišnje i koju površinu oni opožare?

Godina

Broj požara

Krš

Kontinent

Ukupno

1992.

191

134

325

1993.

202

170

372

1994.

149

32

181

1995.

68

41

109

1996.

233

72

305

1997.

263

42

305

1998.

303

138

441

1999.

196

27

223

2000.

590

116

706

2001.

263

36

299

2002.

87

89

176

2003.

435

97

532

2004.

192

12

204

2005.

108

39

147

2006.

157

24

181

2007.

241

104

345

2008.

229

46

275

2009.

144

37

181

2010.

111

20

131

2011.

233

47

280

2012.

387

182

569

2013.

124

13

137

2014.

30

13

43

2015.

164

12

176

2016.

134

14

148

2017.

271

58

329

Ukupno

5.505

1.615

7.120

Prosječno

212

62

273

 

 Opožarena površina (ha)

državne i privatne površine

Godina

Opožarena površina (ha)

 

 

 

Krš

Kontinent

Ukupno

1992.

9.820

1.311

11.131

1993.

17.523

2.634

20.157

1994.

7.743

193

7.936

1995.

4.400

251

4.651

1996.

10.714

500

11.214

1997.

10.225

897

11.122

1998.

27.060

4.996

32.056

1999.

5.927

126

6.053

2000.

66.758

1.413

68.171

2001.

16.049

120

16.169

2002.

3.187

1.666

4.853

2003.

25.708

1.383

27.091

2004.

3.319

59

3.378

2005.

2.714

421

3.135

2006.

4.476

99

4.575

2007.

18.825

1.384

20.209

2008.

6.493

850

7.343

2009.

2.466

434

2.900

2010.

948

174

1.122

2011.

15.298

257

15.555

2012.

20.816

4.006

24.822

2013.

1.907

92

1.999

2014.

138

51

188

2015.

9.341

75

9.416

2016.

7.493

53

7.546

2017.

47.913

630

48.543

Ukupno

347.891

24.074

371.240

Prosječno

13.380

926

14.278