Ove web stranice koriste kolačiće da bi se pravilno prikazivale. Korištenjem naših web stranica, pristajete na spremanje kolačića na Vaš uređaj.

Otvori politiku privatnosti      Otvori sve dokumente politike e-privatnosti      Otvori GDPR dokumente

Zaštita od požara briga je cijelog društva

Izuzetno visoke temperature, dugotrajne suše, mediteranska vegetacija, veliki broj ljudi u ljetnim mjesecima, sve su to čimbenici koji utječu na čestu pojavu požara u priobalju. Najveća opasnost za nastanak i širenje požara jesu zapuštene poljoprivredne površine koje zarastaju u korov. Putem obraslih i napuštenih parcela borovi prodiru u poljoprivredna područja čime se podiže stupanj opasnosti od požara te ugrožavaju okolne vinograde i maslinike. Maslinik okružen borovima zasigurno nije podignut usred državne šume već je vjerojatno jedina obrađena točka usred zaraslih i borovima obraslih privatnih parcela.

Šumski požari predstavljaju veliku prijetnju okolišu i ljudima, pa opet, upravo su ljudi najčešći uzrok požara otvorenih prostora. Vegetacija Mediterana po mnogo čemu je specifična, pa tako i po uzročno-posljedičnoj vezi sa šumskim požarima. Kemijski sastav drveća, grmlja i prizemnog rašća od velike je važnosti za inicijalnu zapaljivost i daljnju gorivost, jer neke biljne vrste sadrže lako zapaljive tvari. Poznato je da su četinjače zbog obilja smole najlakše zapaljive. Međutim, i brojne druge mediteranske vrste često sadrže različita eterična ulja, koja su po zapaljivosti bliska smolama, pa vazdazelene makije po stupnju podložnosti požarima slijede odmah iza četinjača. Alepski bor je četinjača sušnih područja. Izrazita je pionirska vrsta koja se koristi za pošumljivanje sredozemnih kamenjara u priobalnom pojasu te degradiranih staništa s plitkim i kamenitim tlima. Vrsta je svjetla koja dobro podnosi sušu i visoke ljetne temperature. Zapaljivost alepskog bora potrebno je staviti u kontekst zapaljivosti i drugih šumskih drvenastih vrsta koje dolaze na jugu Hrvatske. Naravno, zapaljivost i trajanje gorenja svake vrste je vrlo varijabilna jer je u korelaciji s temperaturom zraka, zračnom vlagom, količinom oborina i sadržajem vlage pojedine vrste. Promijenjeni klimatski uvjeti gdje su izražena sušna razdoblja uz izmjerene rekordne povijesne temperature utječu na intenzitet požara. Znanstvenici su utvrdili da su vlažnost zraka i vjetar dva faktora koji su odgovorni za više od 90% ponašanja požara, pa je njihovo poznavanje i mjerenje na lokalnoj razini od izuzetnog značaja za upravljanje gašenjem požara i modeliranje širenja požara. Problem šumskih požara postao je značajan za čitavu Europu, a posebice za mediteranske zemlje koje su zbog klimatskih uvjeta najviše pogođene ovim fenomenom. Zaštita od požara s toga, mora biti briga čitavog društva. Jedan od glavnih ciljeva Hrvatskih šuma d.o.o. jest smanjiti opasnost od požara te prevenirati pojavu požara katastrofalnih razmjera.

Od ukupno 2.688.687 ha šuma i šumskog zemljišta Republike Hrvatske gotovo 1.143.250 ha ili 43% zauzimaju šume na kršu za koje je karakteristična velika vrijednost općekorisnih funkcija, što znači da one ispunjavaju svoju ekološku, socijalnu i socijalno-ekološku ulogu, pri čemu znatno utječu na kakvoću okoliša i zaštitu prirode, a imaju vrlo malu, gotovo beznačajnu uporabnu vrijednost drvne mase. Te su šume često ugrožene uslijed šumskih požara, najčešće uzrokovanih ljudskom nepažnjom, i zahtijevaju ulaganje golemih sredstava u prevenciju i zaštitu. Već godinama, prosječna godišnja ulaganja Hrvatskih šuma d.o.o. u protupožarnu zaštitu iznose između 50 i 70 milijuna kuna, što je apsolutno najviše od svih državnih tijela.

Današnji uvjeti, počevši od globalnog zatopljenja, ekstremnih klimatskih promjena i geomorfološkog položaja Hrvatske ne ulijevaju nadu da će požara u budućnosti biti manje. Požara će biti sve više na cijelom Mediteranu, ali ćemo nastojati da budu manjih razmjera.

Stoga HŠ d.o.o. već godinama rade na izgradnji protupožarnih prometnica odnosno prosjeka s elementima šumskih cesta; zaključno s 2017. izgrađeno je 3.405,91 hektara protupožarnih prosjeka te 5.382,37 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta. Nažalost, protupožarne prometnice same po sebi ne mogu spriječiti požar. One služe u prvom redu za komunikaciju i prolaz vatrogasnih vozila.

HŠ d.o.o. također organiziraju motriteljsko-dojavnu službu, što znači da u šumama dežura više od 400 čuvara šuma te imamo sklopljena 64 ugovora s DVD-ima za motrenje šuma. Kontinuirano radimo na izgradnji novih i održavanju postojećih motrionica za motriteljsko-dojavnu službu – zaposlenici Hrvatskih šuma motreći s ukupno 176 motrionica prvi su uočili i dojavili 70 % požara!

U 2018. godini napori su dodatno povećani. Hrvatske šume su kupile i pokrenule 20 milijuna kuna vrijedan sustav integrirane usluge video nadzora s detekcijom dima i vatre i simulatorom širenja požara te uslugu privatne radijske komunikacije u svrhu protupožarne zaštite šuma. Riječ je o 46 terenskih motriteljskih jedinica s po 2 kamere, koje se nadziru iz 4 nadzorna operativna centra, s tim da je video signal omogućen i u DUZS-ovom centru u Divuljama.

No, kako sam naslov kaže – požari su opasnost za sve i briga cijeloga društva. Dokazano je kako požari uglavnom nastaju na zapuštenim poljoprivrednim površinama, a ponekad je dovoljno samo pokositi suhu travu kako bi ga se izbjeglo. Šume su važan dio ruralnog prostora, stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, a ljudska aktivnost važan faktor u njihovom očuvanju za buduće naraštaje.

No od svega navedenog i svih utrošenih milijuna kuna najbitnija nam je suradnja sa stanovništvom i medijima, kako bi zajedno podigli svijest o opasnostima koje prijete od požara posebno u svjetlu klimatskih promjena. Jedino zajedničkim djelovanjem možemo spriječiti buduće katastrofe i spasiti kuće, šume i maslinike.