Hrvatske šume obilježavaju Međunarodni dan šuma
Uz podršku Ujedinjenih naroda još se od 1971. godine na prvi dan proljeća, 21. ožujka, obilježava Međunarodni dan šuma s ciljem povećanja svijesti javnosti o nužnosti očuvanja šuma i šumskih ekosustava. Ove je godine Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) odabrala središnju temu “Šume i ekonomija” naglašavajući kako šume nisu samo ekološki resurs nego i prirodni kapital te temelj održivih, uključivih i otpornih gospodarstava.
Hrvatske šume obilježavaju Međunarodni dan šuma nizom edukativnih i ekoloških aktivnosti diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma i njihovoj zaštiti. Na tragu međunarodne teme želimo prenijeti poruke i podsjetiti javnost kako šume pružaju niz usluga koje uz ekološku imaju i značajnu ekonomsku vrijednost. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Joško Radanović povodom Međunarodnog dana šuma 2026. godine ističe: „Šume su neprocjenjiv prirodni resurs Hrvatske, one nisu samo temelj naše bioraznolikosti i očuvanja okoliša, već i važan gospodarski element koji generira radna mjesta i doprinosi razvoju lokalnih zajednica. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma, ‘Šume i ekonomija’, dodatno naglašava koliko su održivo gospodarenje šumama i odgovorno upravljanje prirodnim resursima ključni za dugoročnu stabilnost i prosperitet društva. Hrvatske šume d.o.o. svakodnevno rade na očuvanju, obnovi i unapređenju naših šumskih ekosustava. Poseban fokus ove godine stavljamo na obnovu šuma na području Spačvanskog bazena, koje su pretrpjele velike štete uslijed nevremena 2023. godine, no naš cilj nije samo obnoviti šume, već ih učiniti otpornijima na klimatske promjene i buduće izazove. Kroz aktivnosti koje provodimo zajedno s lokalnim zajednicama, stručnjacima i institucijama, želimo dodatno osvijestiti javnost o važnosti šuma te potaknuti aktivno sudjelovanje građana, osobito djece i mladih, u njihovoj zaštiti. Šume su naše zajedničko nasljeđe i odgovornost, stoga čuvajmo ih za generacije koje dolaze.“ Kao jedna od najšumovitijih članica Europske unije, Hrvatska u kontekstu bioekonomije temeljene na prirodnim resursima ima i izazove i prilike. Klimatske promjene povećavaju rizike od suše, štetnika i šumskih požara, što može smanjiti proizvodne kapacitete i povećati troškove gospodarenja, a istovremeno zelena tranzicija i rast potražnje za obnovljivim materijalima otvaraju nove tržišne prilike.
Centralno obilježavanje Međunarodnog dana šuma ove će se godine odvijati u petak, 20. ožujka 2026. na području Uprave šuma Podružnice Vinkovci. Na manifestaciji u Vinkovcima prisustvovat će brojni uzvanici iz Ministarstava poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog šumarskog društva, Javnih ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti županija, predstavnika grada Vinkovaca, Otoka i mnogih drugih partnerskih institucija. Uzvanici će uz Predsjednika Uprave Hrvatskih šuma, Joška Radanovića i Voditelja Uprave šuma podružnice Vinkovci, Krasnodara Sabljića sudjelovati na pošumljavanju stradalih sastojina na području šumarije Otok te se u rasadniku Zalužje upoznati s tehnologijom proizvodnje sadnica hrasta lužnjaka. Sanacija šuma hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena, pogođenih nezapamćenim olujama u ljeto 2023. godine, danas je na svom maksimumu, a sadnja autohtonih vrsta drveća pridonijet će obnovi šumskih ekosustava i zelene baštine šireg područja. Aktualnosti o obnovi šuma i njihovom značenju za lokalnu zajednicu bit će predstavljene na stručno-znanstvenoj konferenciji kroz dvije panel rasprave u Županijskoj vijećnici u Vinkovcima. Istovremeno će se u središnjem gradskom parku ispred zgrade UŠP Vinkovci odvijati tradicionalna radionica crtanja za djecu uz vodstvo slikara i šumara.
Nizom događanja želimo podsjetiti kako je više od 49 % kopnene površine Hrvatske obraslo šumama i šumskim zemljištem, od čega je 95 % prirodnih. Prirodnost šuma ogleda se u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u očuvanim šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama i strukturi sastojina. Gotovo polovica od 4.500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije. Treba istaknuti i kako su očuvane i prirodne šume temelj za proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode. Njihove temeljne vrijednosti opstaju upravo zahvaljujući stručnom gospodarenju šumama.
Želimo osvijestiti javnost, od najmlađih do najstarijih uzrasta, kako su šume obnovljiv prirodni resurs i nacionalno blago. One su izvor pitke vode, čistog zraka, bioraznolikosti, stabilne klime, lijepoga krajobraza i drvne mase. Osiguravaju različite plodove i sirovine te turističke, rekreativne i zdravstvene usluge, koje se sve mogu koristiti na održiv način za dobrobit zajednice. Takve benefite mogu osigurati samo zdrave i ekološki stabilne šume. Od nizinskih šuma hrasta lužnjaka na istoku Hrvatske, preko prebornih šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Otocima, svaka šumska sastojina ima pozornost šumara i njome se upravlja stručno i na društveno odgovoran način. Građani mogu biti sigurni da se šumama gospodari promišljeno, stručno i planirano. Šumari već 260 godina primjenjuju princip potrajnosti, odnosno održivosti, što znači da se iz šume uzima znatno manje drvne mase nego što priraste, ističe Uprava društva Hrvatskih šuma d.o.o.
Diljem Hrvatske pripremljene su brojne aktivnosti u organizaciji Hrvatskih šuma i partnera – Hrvatskog šumarskog društva, obrazovnih institucija, ustanova i udruga. U planu su akcije sadnje sa Savezom izviđača Hrvatske i drugim partnerima, brojne izložbe, radionice, akcije čišćenja okoliša, prezentacije i predavanja. Kao i prethodnih godina, cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti šuma, ali i upoznavanje građana sa šumarstvom kao biotehnološkom, ekološkom i gospodarskom strukom.
Šume su naše zajedničko blago i zajednička odgovornost. Njihova snaga ovisi o našoj brizi, znanju i predanosti. Zajedno djelujući, šumari, institucije i građani, možemo osigurati da hrvatske šume ostanu zdrave i produktivne za današnje i za generacije koje dolaze.
