Hrvatska je jedna od najšumovitijih europskih država. Čak oko polovice kopnene površine Republike Hrvatske zauzimaju šume odnosno šumska zemljišta. Većina tih šuma, oko 76%, nalazi se u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pod gospodarenjem Hrvatskih šuma d.o.o. Cilj gospodarenja šumama u Hrvatskoj je održavanje prirodne ravnoteže, a zahvaljujući hrvatskim šumarskim stručnjacima naše šume jedne su od najočuvanijih u Europi, s oko 90% prirodnih šuma. Možemo reći da su šume velika zelena pluća naše Planete jer pročišćavaju sve onečišćeniji zrak u atmosferi, vodu u tlu, vežu ugljikov dioksid, opskrbljuju biljni i životinjski svijet prijeko potrebnim kisikom te su najveći čovjekov saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.
Iznimno velika biološka raznolikost biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju u našim šumama, kao i velik broj zaštićenih prirodnih područja, dokaz su dobrog i kvalitetnog gospodarenja ovim prirodnim resursom.
Sllijede informacije o šumama namjenjene prvenstveno ljudima koji nisu stručnjaci, koji ne poznaju šumarsku terminologiju, kao ni specifičnu šumarsku prostornu podjelu. Ali bez obzira na to, ipak žele znati kakva je to šuma iza njihove kuće, pored ceste kojom putuju, na planini koju posjećuju.
Najmanja jedinica šume za koju smo u mogućnosti dati podatke naziva se gospodarska jedinica i za nju smo priredili prostornu poziciju iz našeg GIS sustava, set osnovnih podataka direktno iz naše baze podataka o šumama i kraći opis same šume, izdvojen i prilagođen iz plana gospodarenja gospodarskom jedinicom. Sva mjerenja i sva planiranja u šumarstvu se provode svakih deset godina tako da je i ažurnost prikazanih informacija nužno na toj istoj razini.
U dijelu tabelarnih informacija upozorili bi vas na nekoliko pojmova nužnih za razumijevanje sadržaja. Ideja je bila pokazati koje vrste drveća dolaze u konkretnoj šumi i na kojoj površini. Za svaku vrstu su prikazane dvije veličine. Pojam zaliha kazuje koliki je ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi pa time, neizravno, govori i koliko je ta šuma kvalitetna. Drugi pojam, prirast, kazuje koliko se taj volumen poveća svake godine, što je opet pokazatelj raspoloživosti drveta za čovjekovo korištenje.
Hrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve ljepše što s s njima više gospodari.
Mnoge ljude brine kad prolazeći npr. Slavonijom, vide posječene veće djelove šume, misleći da su šumari napravili čistinu. U krivu su. Ono što izgleda kao čistina zapravo je mlada šuma, stara tek nekoliko godina. A kad i padne jedan hrast to treba gledati kao na rođenje njih nekoliko tisuća, koji ne mogu živjeti u sjeni svog roditelja i jedva čekaju svoju šansu. Stoga se nekim vrstama drveća naprosto mora gospodariti, šumari kažu na regularan način. Važno je uočiti da se sječa koja izgleda kao čista zapravo događa na razmjerno malim površinama, a na razini gospodarske jedinice ukupna zaliha je unatoč sječi cijelo vrijeme ista ili godinama raste. Tablice regularnih šuma prepoznat ćete po podjeli na dobne razrede.
Drukčija je situacija u goranskim šumama. Tamo se gospodari preborno tako da se svakih nekoliko godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućiju takav način gospodarenja. Izvana gledano, čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno jednaka količina drva kao i u regularnim šumama. Kako preborne šume zapravo nemaju starost njihove su tablice podjeljene po debljinskim razredima.
Hrvatske šume su od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama. FSC certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.
FSC certifikat predstavlja veliku čast i međunarodno priznanje načinu gospodarenja šumama unutar Hrvatskih šuma koje se odvija u skladu sa strogim kriterijima. Time je hrvatska šumarska struka koja već generacijama na odgovoran način gospodari izuzetno značajnim nacionalnim resursom dobila veliko priznanje.
Također, činjenica da Hrvatske šume mogu sve svoje proizvode stavljati na tržište kao FSC certificirane je od ogromnog značenja za hrvatsku drvnu industriju s obzirom da najveći dio njihove sirovine dolazi upravo iz tog izvora. Drvoprerađivači su tu priliku prepoznali tako da u Hrvatskoj trenutno ima preko 250 FSC COC certificiranih tvrtki koje su time stekle veliku komparativnu prednost. Postojanje certifikata bi trebalo potaknuti izvoznu orijentaciju naše drvne industrije i to tako da se postigne veća dodana vrijednost na proizvode. Činjenica da je Hrvatska bila prva zemlja u regiji koja je stekla FSC certifikat predstavlja također i veliki iskorak hrvatskog šumarstva te je kao takav jedan od većih dometa struke.
Certifikacija šuma, s obzirom na to da je prisutna već dvadeset godina polako ulazi svoju zrelu fazu. Na nju se više ne gleda kao na čudnu novotariju koja donosi neka nerazumna ograničenja, već kao dio redovnog svakodnevnog šumarskog posla. Osnovni principi FSC standarda su ionako ugrađeni i naše zakonodavstvo, iskustvo i šumarsku praksu. Dobrim gospodarenjem šumama po FSC kriterijima trajno dokazujemo ispravnost naše struke i dodatno je legitimiramo pred općom javnosti.
Za običnog građanina, kupca drvnih proizvoda, zaštićeni FSC logotip znači da proizvod koji kupuje nije proizveden tako da su zbog njega žrtvovane šume, te da on svojim potrošačkim postupkom nije pridonio nemilosrdnoj eksploataciji šumskih resursa.
