Hrvatske šume d.o.o. prema Zakonu o šumama vrše gospodarenje šumama koje obuhvaća uzgajanje, pomlađivanje te obnovu postojećih šumskih sastojina. Posebna pozornost je usmjerena na prirodnu obnovu šumskih sastojina, a važan segment u ostvarivanju tog cilja je rasadničarska proizvodnja šumskih sadnica proizvedenih iz šumskog sjemena iz autohtonih sastojina ili klonskih sjemenskih plantaža. Pored proizvodnje šumskih sadnica, kao osnovne djelatnosti, rasadničarska proizvodnja obuhvaća i proizvodnju ukrasnog drveća i grmlja, božićnih drvaca te ostalih proizvoda ili usluga iz hortikulturn domene. Primarni cilj rasadničarske proizvodnje u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o. je snabdijevanje šumarija dovoljnom količinom sadnog materijala odgovarajuće kvalitete i provenijencije. Proizvodnja služi i za dobavu sadnog materijala drugim šumoposjednicima.
Organizacijski oblik rasadničarstva
| RJ | Naziv RJ | Rasadnik | Površina rasadnika (ha) | UŠP | Površina RJ po UŠP (ha) | Vrsta proizvodnje |
|---|---|---|---|---|---|---|
| I | Rasadnik Zalužje | Zalužje | 22,21 | Vinkovci | 22,21 | lužnjak, jasen |
| II | Rasadnici Višnjevac | Višnjevac | 28,56 | Osijek | 61,62 | Topola ,lužnjak |
| Topolje | 16,29 | topola, jasen | ||||
| Repnjak | 5,58 | topola | ||||
| Biljski Rit | 11,19 | topola | ||||
| III | Rasadnik Hajderovac | Hajderovac | 25,58 | Požega | 25,58 | kitnjak, stablašice |
| IV | Rasadničarstvo Bjelovar | Zdenački Gaj | 10,09 | Bjelovar | 13,90 | lužnjak |
| Sjevernjaci | 3,81 | kitnjak | ||||
| V | Rasadničarstvo Koprivnica | Močile | 11,68 | Koprivnica | 72,71 | bukva, ostalo |
| Drnje | 11,85 | kontejnerska poiz. bjelogorica; topola | ||||
| Zelendvor | 29,05 | crnogorica; božićna drvca | ||||
| Župetnica | 2,70 | božićna drvca | ||||
| Limbuš | 17,43 | lužnjak, crna joha | ||||
| VI | Rasadnik Zagreb | Lukavec | 13,38 | Zagreb | 23,07 | lužnjak, kitnjak, ostalo |
| Brestje | 9,69 | jasen; ukrasne sadnice | ||||
| VII | Rasadnik Oštarije | Oštarije | 32,56 | Ogulin | 32,56 | crnogorica; božićna drvca |
| VIII | Rasadnik Podbadanj | Podbadanj | 0,91 | Senj | 0,91 | ukrasne sadnice, c. bor kont |
| IX | Rasadnik Frančeskija | Frančeskija | 21,13 | Buzet | 21,13 | ukrasne sadnice, šum. sad. kontejner |
| X | Rasadnik Cernik | Cernik | 19,02 | Nova Gradiška | 19,02 | lužnjak, jasen |
| XI | Rasadnik Našice | Gajić | 7,50 | Našice | 13,57 | kont lužnjak, jasen |
| Lanik | 6,07 | lužnjak, jasen | ||||
| XII | Rasadnik Piket | Piket | 11,70 | Split | 11,70 | kont. sadnice crnogorice, presadnice povrća |
| UKUPNO | 306,28 |
Rasadnici Kuželj, UŠP Delnice, i Vujnović brdo, UŠP Gospić nalaze se u sastavu šumarija, sa osnovnom namjenom podizanja nasada božićnih drvaca.
Koordinacija proizvodnje šumskih sadnica u radnim jedinicama vrši se iz Sektora za šumarstvo čime se postiže usklađenje potreba i specijalizacija proizvodnje, te brže dobivanje potrebnih informacija i komunikacija prema nadležnim tijelima za rasadničarsku proizvodnju Hrvatskog šumarskog instituta i Ministarstva.
Proizvodnja u rasadnicima
Proizvodnju u rasadnicima čine prvenstveno šumske sadnice. Ukrasne sadnice zastupljene su u malim količinama unutar 10 rasadnika, dok u četiri rasadnika ukrasne sadnice zauzimaju veći dio proizvodnje (Hajderovac, Brestje, Frančeskija i Podbadanj). U tijeku je pokretanje proizvodnje autohtonih stablašica za potrebe urbanog šumarstva i to u rasadniku Brestje, UŠP Zagreb i rasadniku Hajderovac, UŠP Požega.
Ukupna godišnja proizvodnja kreće se od 18 – 21 milijun šumskih sadnica, a od toga se godišnje isporuči oko 9 milijuna šumskog sadnog materijala. Od ukupne količine proizvodnje i isporuke šumskih sadnica 80% čine sadnice bjelogorice, a 20% su sadnice crnogorice.
Hrvatske šume od ukupno proizvedenog broja sadnica sade oko 20% na područje Slavonije, 60% sadnica sadi se u središnjoj Hrvatskoj, a oko cca 10% u primorskom i gorskom dijelu Hrvatske. Isto tako desetak posto proizvedenih sadnica, uglavnom crnogorice, isporučuje se za pošumljavanje na kršu i priobalju.
Najveći udio u količini isporučenih sadnica zauzima hrast lužnjak sa cca 4 – 5 milijuna sadnica godišnje, slijedi ga hrast kitnjak sa cca 1 milijuna sadnica, zatim bukva, crna joha te ostala bjelogorica.
Za potrebe prebora najviše se proizvodi i isporučuje smreka, crni bor, te autohtona bjelogorica, dok se za potrebe priobalja i krša proizvode borovi odgovarajućih provenijencija i to isključivo u kontejnerima.
Zbog posljedica klimatskih promjena koje narušavaju prirodnu ravnotežu, pretpostavka je da će potreba za šumskim sadnicama postati sve veća. Kako bi održale visoko postavljene ciljeve gospodarenja, zahvaljujući kojima je Hrvatska danas jedna od najpošumljenijih europskih država, Hrvatske šume posljednjih godina ulažu značajna sredstva u napredne tehnologije rasadničarske proizvodnje.
Ulaganje u nove tehnologije i specijalizacija proizvodnje po rasadnicima sa kvalitetnim educiranim kadrom, jamac su kvalitetne sadnice koja će se saditi diljem Hrvatske, ali i Europe čije zahtjevno tržište pokazuje poseban interes za našim sadnicama hrasta lužnjaka.
