Uzgajanje šuma je šumarska znanost koja se bavi podizanjem novih šuma, pomlađivanjem i obnovom postojećih šuma, kao i njegom šuma s ciljem proizvodnje kvalitetnih šuma, kvalitetne drvne mase, a sve to uz zadržavanje optimalnih općekorisnih funkcija šuma.
Hrvatske šume d.o.o. provode višenamjensko održivo gospodarenje šumama. Temeljna odrednica takvog gospodarenja je pridavanje jednakog značaja svim funkcijama šume i zasnivanje gospodarenja na njihovom skladnom korištenju. Zbog toga se u svim, a posebice u gospodarskim sastojinama obavljaju uzgojni radovi, čiji je zadatak usmjeravanje i ubrzanje njihova prirodnog razvoja. Uzgajanje šuma dakle, daje nam odgovor na pitanje kako postupati sa šumskom sastojinom kako bi ispunila ciljeve gospodarenja.
Naime, uzgojnim postupcima po tom načelu podržava se prirodni sastav šume s potrajnim (održivim) gospodarenjem odnosno velikim proizvodnim i ekološkim potencijalom što u konačnici znači visoka kakvoća drvne sirovine, a procesima fotosinteze vezivanje ugljika te proizvodnja i oslobađanje kisika, uz smanjivanje količine CO2 u atmosferi. To se najbolje vidi kroz izvođenje radova njege šuma koje Hrvatske šume provode tijekom cijelog života šume s ciljem postizanja kvalitetnih šuma i optimalnih općekorisnih funkcija šume, te na kraju kroz pomlađivanje odnosno promjenu stare šume (sastojine) mladom, u jednodobnom gospodarenju, ili promjenu zrelog stabla novim, mladim stablom, u prebornom gospodarenju.
Prirodne šume pomlađuju se na kraju ophodnje na prirodan ili umjetan način. Prirodnom obnovom, ako bude uroda, pomoću sjemena koje padne na tlo s krošanja starih matičnih stabala, na površinu gdje se šuma pomlađuje, ili sjetvom sjemena i sadnjom sadnica ljudskom aktivnošću, odnosno umjetnom obnovom. Podizanje novih šuma (pošumljavanje) je izravna prenamjena zemljišta koje je duže vrijeme bilo bez šume, u šumu, planskom sadnjom ili sjetvom i/ili poticanjem prirodnih izvora sjemenja.
Sjeme je nezaobilazan i značajan činitelj u životnome ciklusu svakoga šumskog sustava, njegov početak i njegov kraj. Ono je nositelj svih pozitivnih i negativnih genetskih osobina, koje se očituju u nadolazećim generacijama. Očuvanje genofonda i biološke raznolikosti, u današnjim prilikama onečišćenja okoliša i klimatskih promjena, temeljni je zadatak šumarske struke jer je neprocjenjiva uloga kvalitetnoga sjemena u obnovi šuma.
Uporaba sjemena u svrhu pošumljavanja u Hrvatskoj stara je nekoliko stoljeća, još otkada se u panonskom području pod motiku sadio žir, a u mediteranskom obnavljali gajevi bora i čempresa. Do sredine 20. stoljeća nije bilo institucije koja se bavila konkretno tim područjem šumarstva. Prvi Zavod za kontrolu šumskog sjemena osnovan je 1959. godine sa sjedištem u Rijeci, što znači više od 60 godina organiziranog šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj. Tijekom godina rada stručni poslovi iz područja sjemenarstva sve su bolje podržavani zakonskom regulativom, ali cilj je uvijek bio isti – povezivanje šumarske operative i znanosti na dobrobit naših šuma i održavanje potrajnosti gospodarenja.
PROIZVODNJA ŠUMSKIH SADNICA
Sadni materijal u sklopu Hrvatskih šuma proizvodi se u 42 registrirana rasadnika ukupne brutto površine 432,34 ha.
Primarni cilj rasadničarske proizvodnje u našim rasadnicima je snabdijevanje šumarija dovoljnom količinom i odgovarajućom kvalitetom sadnog materijala bjelogorice i crnogorice, a za sadnju u sastojinama u kojima prirodna obnova nije u potpunosti uspjela ili je čak izostala, i za sadnju na površinama koje tek privodimo u šumske (PBR).
Proizvodnja služi i za snabdijevanje sadnim materijalom drugih šumoposjednika.
U nekim rasadnicima proizvodi se i ukrasno drveće i grmlje za hortikulturne potrebe. Od ukupno isporučene količine sadnica 13 307 000 kom 80% čine sadnice bjelogorice, a 20% su sadnice crnogorice. Desetak posto proizvedenih sadnica, poglavito crnogorice, isporučuje se za pošumljavnje na kršu i priobalju.
PRIKUPLJANJE I DORADA SJEMENA
Proizvodnja šumskog reprodukcijskog materijala na primarnom je mjestu proizvodnje. Za proizvodnju šumskog reprodukcijskog materijala Hrvatske šume d.o.o. registrirale su, i u Registar šumskih sjemenskih objekata upisale 358 šumskih sjemenskih objekata ukupne površine 113.630,52 ha.
Prema zakonu o Šumskom reprodukcijskom materijalu od spomenutih 358 u kategoriju:
- „poznato podrijetlo“ upisano je 236 šumskih sjemenskih objekata površine 109.832,95 ha,
- „selekcioniran“ upisano je 110 šumskih sjemenskih objekata površine 3.695,42 ha,
- „kvalificiran“ upisano je 8 šumskih sjemenskih objekata površine 96,67 ha,
- „testiran“ upisano je 4 šumska sjemenska objekta površine 5,48 ha.
Stručni nadzor šumskih sjemenskih objekata, nadzor proizvodnje i distribucije šumskog reprodukcijskog obavljaju stručne osobe Službenog tijela – Hrvatski šumarski institut.