Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.
Zakonom o šumama propisano je da se radi jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama u RH ustanovljuje jedinstveno šumskogospodarsko područje, koje se dijele na gospodarske jedinice.
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja ( Osnova područja ), koje se donose na razdoblje od 10 godina.
U Šumskogospodarskoj osnovi područja utvrđuje se ekološka, gospdoarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja.
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2 759 039 ha, što čini 49,3% kopnene površine države. Od toga je 2 097 318 ha u vlasništvu RH, dok je 661 721 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodari javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o. (2 024 461 ha).
Osnovna podjela šuma i šumskog zemljišta obuhvaća sljedeće kategorije:
obraslo šumsko zemljište
90%
ukupne površine šuma i šumskog zemljišta (2 492 676 ha)
44,5%
kopnene površine Republike Hrvatske, što je ujedno i šumovitost
neobraslo proizvodno šumsko zemljište
7%
ukupne površine šuma i šumskog zemljišta (199 147 ha)
3,6%
kopnene površine Republike Hrvatske
neobraslo neproizvodno šumsko zemljište
1%
ukupne površine šuma i šumskog zemljišta (24 956 ha)
0,4%
kopnene površine Republike Hrvatske
neplodno šumsko zemljište
2%
ukupne površine šuma i šumskog zemljišta (42 260 ha)
0,8%
kopnene površine Republike Hrvatske
Šume prema namjeni
Prema Zakonu o šumama šume po namjeni mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom.
GOSPODARSKE – uz očuvanje i i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda
ZAŠTITNE – u prvom redu služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine
ŠUME S POSEBNOM NAMJENOM – zaštićeni dijelovi prirode(strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume)
-
- šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena (sjemenske sastojine)
- šume namijenjene znanstvenimm istraživanjima
- šume za potrebe obrane RH
- urbane šume
- šume za potrebe utvrđene posebnim propisima.
OSNOVNI PODACI PREMA ŠUMSKOGOSPODARSKOJ OSNOVI PODRUČJA 2016-2025
Osnovna podjela šuma i šumskog zemljišta prema iskazu površina u obrascu ŠGO-1
Šume i šumska zemljišta prema vlasništvu
Šumskogospodarski plan
Sve šume u Hrvatskoj podijeljene su u gospodarske jedinice, a one u odjele i odsjeke. Svaka gospodarska jedinica ima svoj šumskogospodarski plan koji se izrađuje za razdoblje od 10 godina.
Postoji više vrsta šumskogospodarskih planova:
- osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom
- program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže
- program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
- program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske
- program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima
- program zaštite, njege i obnove šuma
- program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba.
Šumskogospodarski plan koji se izrađuje za sve šume i šumska zemljišta na području Republike Hrvatske naziva se šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske.
Nadležno ministarstvo za zaštitu prirode izdaje suglasnost za šumskogospodarski plan ako je napravljen u skladu s važećim propisima iz zaštite prirode, a nadležno ministarstvo za šume ga odobrava rješenjem ako je u skladu sa Zakonom o šumama, Pravilnikom o uređivanju šuma te ostalim propisima bitnim za šumarstvo.
Pojam zaliha kazuje koliki je ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi pa time, neizravno, govori i koliko je ta šuma kvalitetna. Drugi pojam, prirast, kazuje koliko se taj volumen poveća svake godine, što je opet pokazatelj raspoloživosti drveta za čovjekovo korištenje.
Hrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve ljepše što se s njima više gospodari.
Mnoge ljude brine kad prolazeći npr. Slavonijom, vide posječene veće djelove šume, misleći da su šumari napravili čistinu. U krivu su. Ono što izgleda kao čistina zapravo je mlada šuma, stara tek nekoliko godina. A kad i padne jedan hrast to treba gledati kao na rođenje njih nekoliko tisuća, koji ne mogu živjeti u sjeni svog roditelja i jedva čekaju svoju šansu. Stoga se nekim vrstama drveća naprosto treba gospodariti, u ovom slučaju na regularan način. Važno je uočiti da se sječa koja izgleda kao čista zapravo događa na razmjerno malim površinama i uglavnom se radi o završnoj fazi oplodnih sječa kada je mlada sastojina već formirana, a na razini gospodarske jedinice ukupna zaliha unatoč sječi cijelo vrijeme je približno jednaka ili godinama raste.
Drukčija je situacija u goranskim šumama. Tamo se gospodari preborno tako da se svakih desetak godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućiju takav način gospodarenja. Izvana gledano, čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno jednaka količina drva kao i u regularnim šumama. Kako preborne šume zapravo nemaju starost njihove su tablice podjeljene po debljinskim razredima.
Drvna zaliha i prirast po vrstama drveća i vlasništvu
Važećom Šumskogospodarskom osnovom područja utvrđeno je da je drvna zaliha u Republici Hrvatskoj 418,6 milijuna m3, od čega je 315,8 milijuna m3 u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume; 83,7 milijuna m3 je u šumama privatnih šumoposjednika i 19,1 milijuna m3 u državnim šumama kojima se koriste drugi pravni subjekti.
GODIŠNJI PRIRAST I ETAT
Godišnji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,1 milijuna m3, od čega je 7,5 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,2 milijuna m3 u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja.
ETAT- sječiva drvna masa označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe. Svake godine donose se godišnji planovi (godišnji etat), a istovremeno se vodi briga o prirastu, koji je posljednjih godina u pravilu veći od etata. To znači da Hrvatske šume prije svega vode računa o održivom gospodarenju, kojim se neće narušiti prirodna ravnoteža.
Godišnji etat u šumama kojim gospodare Hrvatske šume iznosi u prosjeku 6,4 milijuna m3.
Sve ostale podatke možete vidjeti u Šumskogospodarskoj osnovi područja koja je objavljena na stranicama Ministarstva poljoprivrede.