Skip links

Rasadnici

Rasadničarska proizvodnja Hrvatskih šuma d.o.o

Hrvatske šume d.o.o. prema Zakonu o šumama vrše gospodarenje šumama koje obuhvaća uzgajanje, pomlađivanje te obnovu postojećih šumskih sastojina. Posebna pozornost je usmjerena na prirodnu obnovu šumskih sastojina, a važan segment u ostvarivanju tog cilja je rasadničarska proizvodnja šumskih sadnica proizvedenih iz šumskog sjemena iz autohtonih sastojina ili klonskih sjemenskih plantaža. Pored proizvodnje šumskih sadnica, kao osnovne djelatnosti, rasadničarska proizvodnja obuhvaća i proizvodnju ukrasnog drveća i grmlja, božićnih drvaca te ostalih proizvoda ili usluga iz hortikulturn domene. Primarni cilj rasadničarske proizvodnje u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o. je snabdijevanje šumarija dovoljnom količinom sadnog materijala odgovarajuće kvalitete i provenijencije. Proizvodnja služi i za dobavu sadnog materijala drugim šumoposjednicima.

Organizacijski oblik rasadničarstva

RJ Naziv RJ Rasadnik Površina rasadnika (ha) UŠP Površina RJ po UŠP (ha) Vrsta proizvodnje
I Rasadnik Zalužje Zalužje 22,08 Vinkovci 22,08 lužnjak
II Rasadnici Višnjevac Višnjevac 26,16 Osijek 58,97 topola, lužnjak, vrba
Topolje 15,61 topola, vrba, lužnjak
Repnjak 6,01 topola
Biljski Rit 11,19 topola
III Rasadnik Hajderovac Hajderovac 25,58 Požega 25,58 kitnjak, bukva, gorski javor, klonovi šumskih sadnica, ukrasne sadnice, stablašice
IV Rasadničarstvo Bjelovar Zdenački Gaj 12,09 Bjelovar 15,90 lužnjak
Sjevernjaci 3,81 kitnjak
V Rasadničarstvo Koprivnica Močile 11,33 Koprivnica 64,21 bukva, kitnjak, kesten, ukrasne sadnice, božićna drvca
Drnje 12,19 kontejnerska proiz. bjelogorica, topola, vrba
Zelendvor 21,65 crnogorica; božićna drvca
Travnik 1,04 božićna drvca
Župetnica 2,70 božićna drvca
Limbuš 15,30 lužnjak, crna joha
VI Rasadnik Zagreb Lukavec 13,38 Zagreb 23,07 lužnjak, kitnjak, ostalo
Brestje 9,69 jasen; ukrasne sadnice
VII Rasadnik Oštarije Oštarije 32,56 Ogulin 32,56 crnogorica; božićna drvca
VIII Rasadnik Podbadanj Podbadanj 0,91 Senj 0,91 ukrasne sadnice, c. bor kont
IX Rasadnik Frančeskija Frančeskija 21,13 Buzet 21,13 ukrasne sadnice, šum. sad. kontejner, trajni nasadi maslina i smokva
X Rasadnik Cernik Cernik 19,02 Nova Gradiška 19,02 lužnjak, jasen
XI Rasadnik Našice Gajić 7,58 Našice 40,57 kont lužnjak
Lanik 13,08 lužnjak, litnjak
Trajni nasadi lijeske Londžica 20,09 lužnjak, litnjak
XII Rasadnik Piket Piket 11,70 Split 11,70 kont. sadnice crnogorice, presadnice povrća
XIII Rasadnik Kuželj Kuželj 5,16 Delnice 5,16 ukrasne sadnice i božićna drvca
UKUPNO 335,70

Rasadnici Kuželj, UŠP Delnice, i Vujnović brdo, UŠP Gospić nalaze se u sastavu šumarija, sa osnovnom namjenom podizanja nasada božićnih drvaca.

Koordinacija proizvodnje šumskih sadnica u radnim jedinicama vrši se iz Sektora za šumarstvo čime se postiže usklađenje potreba i specijalizacija proizvodnje, te brže dobivanje potrebnih informacija i komunikacija prema nadležnim tijelima za rasadničarsku proizvodnju Hrvatskog šumarskog instituta i Ministarstva.

Proizvodnja u rasadnicima

Proizvodnju u rasadnicima čine prvenstveno šumske sadnice. Ukrasne sadnice zastupljene su u  malim količinama   unutar 10 rasadnika, dok u četiri rasadnika ukrasne sadnice zauzimaju veći dio proizvodnje (Hajderovac, Brestje, Frančeskija i Podbadanj). U tijeku je pokretanje proizvodnje autohtonih stablašica za potrebe urbanog šumarstva i to u rasadniku Brestje, UŠP Zagreb i rasadniku Hajderovac, UŠP Požega.

Ukupna godišnja proizvodnja kreće se od 18 – 21 milijun šumskih sadnica, a od toga se godišnje isporuči oko 9 milijuna šumskog sadnog materijala. Od  ukupne količine proizvodnje i isporuke šumskih sadnica 80% čine sadnice bjelogorice, a 20% su sadnice crnogorice.

Hrvatske šume od ukupno proizvedenog broja sadnica sade oko 20%  na područje Slavonije, 60% sadnica sadi se u središnjoj Hrvatskoj, a oko cca 10% u primorskom i gorskom dijelu Hrvatske. Isto tako desetak posto proizvedenih sadnica, uglavnom crnogorice, isporučuje se za pošumljavanje na kršu i priobalju.

Najveći udio u količini isporučenih sadnica zauzima hrast lužnjak sa cca 4 – 5 milijuna sadnica godišnje, slijedi ga hrast kitnjak sa cca 1 milijuna sadnica, zatim bukva, crna joha te ostala bjelogorica.

Za potrebe prebora najviše se proizvodi i isporučuje smreka, crni bor, te autohtona bjelogorica, dok se za potrebe priobalja i krša proizvode borovi odgovarajućih provenijencija i to isključivo u kontejnerima.

Zbog posljedica klimatskih promjena koje narušavaju prirodnu ravnotežu, pretpostavka je da će potreba za šumskim sadnicama postati sve veća. Kako bi održale visoko postavljene ciljeve gospodarenja, zahvaljujući kojima je Hrvatska danas jedna od najpošumljenijih europskih država, Hrvatske šume posljednjih godina ulažu značajna sredstva u napredne tehnologije rasadničarske proizvodnje.

Ulaganje u nove tehnologije i specijalizacija proizvodnje po rasadnicima sa kvalitetnim educiranim kadrom, jamac su kvalitetne sadnice koja će se saditi diljem Hrvatske, ali i Europe čije zahtjevno  tržište pokazuje poseban interes za našim sadnicama hrasta lužnjaka.