Nalazite se ovdje: Početna Šume Općenito Šume u Hrvatskoj

Ove web stranice koriste kolačiće da bi se pravilno prikazivale. Korištenjem naših web stranica, pristajete na spremanje kolačića na Vaš uređaj.

Otvori politiku privatnosti      Otvori sve dokumente politike e-privatnosti      Otvori GDPR dokumente       O kolačićima

ŠUME U HRVATSKOJ

golubinjak_stabla

Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.

Zakonom o šumama propisano je da se radi jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama u RH ustanovljuje jedinstveno šumskogospodarsko područje, koje se dijele na gospodarske jedinice.
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja ( Osnova područja ), koje se donose na razdoblje od 10 godina. 

U Šumskogospodarskoj osnovi područja utvrđuje se ekološka, gospdoarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja.

 

 

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2 759 039 ha, što čini 49,3% kopnene površine države. Od toga je 2 097 318 ha u vlasništvu RH, dok je 661 721 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodari javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o. (2 024 461 ha).

Osnovna podjela šuma i šumkog zemljišta obuhvaća sljedeće kategorije:
a) Obraslo šumsko zemljište, s površinom 2 492 676 ha, što je 90% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, odnosno, 44,5% kopnene površine Republike Hrvatske, što je ujedno i šumovitost
b) Neobraslo proizvodno šumsko zemljište, s površinom 199 147 ha, što je 7% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, odnosno, 3,6% kopnene površine Republike Hrvatske
c) Neobraslo neproizvodno šumsko zemljište, s površinom 24 956 ha, što je 1% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, odnosno, 0,4% kopnene površine Republike Hrvatske
d) Neplodno šumsko zemljište, s površinom 42 260 ha, što je 2% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, odnosno, 0,8% kopnene površine Republike Hrvatske

Osim po vlasništvu, šume razvrstavamo i prema njihovoj namjeni. Prema Zakonu o šumama šume po namjeni mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom.
GOSPODARSKE – uz očuvanje i i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda
ZAŠTITNE – u prvom redu služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine
ŠUME S POSEBNOM NAMJENOM – zaštićeni dijelovi prirode(strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume)
- šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena (sjemenske sastojine)
- šume namijenjene znanstvenimm istraživanjima
- šume za potrebe obrane RH
- urbane šume
- šume za potrebe utvrđene posebnim propisima.

OSNOVNI PODACI PREMA ŠUMSKOGOSPODARSKOJ OSNOVI PODRUČJA 2016-2025

 

sume hr graf1

Grafički prikaz 1 - Osnovna podjela šuma i šumskog zemljišta prema iskazu površina u obrascu ŠGO-1

 

sume hr graf2

Grafički prikaz 2 – Šume i šumska zemljišta prema vlasništvu

 

sume hr tablica1

Sve šume u Hrvatskoj podijeljene su u gospodarske jedinice, a one u odjele i odsjeke. Svaka gospodarska jedinica ima svoj šumskogospodarski plan koji se izrađuje za razdoblje od 10 godina.

Postoji više vrsta šumskogospodarskih planova:
– osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom
– program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže
– program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika
– program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske
– program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima
– program zaštite, njege i obnove šuma
– program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba.

Šumskogospodarski plan koji se izrađuje za sve šume i šumska zemljišta na području Republike Hrvatske naziva se šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske.

Nadležno ministarstvo za zaštitu prirode izdaje suglasnost za šumskogospodarski plan ako je napravljen u skladu s važećim propisima iz zaštite prirode, a nadležno ministarstvo za šume ga odobrava rješenjem ako je u skladu sa Zakonom o šumama, Pravilnikom o uređivanju šuma te ostalim propisima bitnim za šumarstvo.

Pojam zaliha kazuje koliki je ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi pa time, neizravno, govori i koliko je ta šuma kvalitetna. Drugi pojam, prirast, kazuje koliko se taj volumen poveća svake godine, što je opet pokazatelj raspoloživosti drveta za čovjekovo korištenje.

Hrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti (održivosti) i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve ljepše što se s njima više gospodari.

Mnoge ljude brine kad prolazeći npr. Slavonijom, vide posječene veće djelove šume, misleći da su šumari napravili čistinu. U krivu su. Ono što izgleda kao čistina zapravo je mlada šuma, stara tek nekoliko godina. A kad i padne jedan hrast to treba gledati kao na rođenje njih nekoliko tisuća, koji ne mogu živjeti u sjeni svog roditelja i jedva čekaju svoju šansu. Stoga se nekim vrstama drveća naprosto treba gospodariti, u ovom slučaju na regularan način. Važno je uočiti da se sječa koja izgleda kao čista zapravo događa na razmjerno malim površinama i uglavnom se radi o završnoj fazi oplodnih sječa kada je mlada sastojina već formirana, a na razini gospodarske jedinice ukupna zaliha unatoč sječi cijelo vrijeme je približno jednaka ili godinama raste.
Drukčija je situacija u goranskim šumama. Tamo se gospodari preborno tako da se svakih desetak godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućiju takav način gospodarenja. Izvana gledano, čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno jednaka količina drva kao i u regularnim šumama. Kako preborne šume zapravo nemaju starost njihove su tablice podjeljene po debljinskim razredima.

sume hr tablica2

DRVNA ZALIHA I PRIRAST PO VRSTAMA DRVEĆA I VLASNIŠTVU

Važećom Šumskogospodarskom osnovom područja utvrđeno je da je drvna zaliha u Republici Hrvatskoj 418,6 milijuna m3, od čega je 315,8 milijuna m3 u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume; 83,7 milijuna m3 je u šumama privatnih šumoposjednika i 19,1 milijuna m3 u državnim šumama kojima se koriste drugi pravni subjekti.

sume hr graf3

Grafički prikaz 3 – Drvna zaliha prema vrstama drveća u RH

GODIŠNJI PRIRAST I ETAT

Godišnji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,1 milijuna m3, od čega je 7,5 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,2 milijuna m3 u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja.
ETAT- sječiva drvna masa označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe. Svake godine donose se godišnji planovi (godišnji etat), a istovremeno se vodi briga o prirastu, koji je posljednjih godina u pravilu veći od etata. To znači da Hrvatske šume prije svega vode računa o održivom gospodarenju, kojim se neće narušiti prirodna ravnoteža.
Godišnji etat u šumama kojim gospodare Hrvatske šume iznosi u prosjeku 6,4 milijuna m3.

Sve ostale podatke možete vidjeti u Šumskogospodarskoj osnovi područja koja je objavljena na stranicama Ministarstva poljoprivrede:
https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/sume-112/sumarstvo/234

 

 

Nalazite se ovdje: Početna Šume Općenito Šume u Hrvatskoj