Na Drugim danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva održanim u Zagrebu 15. i 16. listopada u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, rad Hrvatskih šuma predstavio je direktor Sektora za zelenu energiju i projekte sufinancirane sredstvima EU fondova i međunarodne projekte, Mario Klobučar. Izlaganje je bilo kratki presjek dosadašnjeg korištenja EU fondova za projekte putem kojih se ulaže 1,1 milijarda kuna u hrvatske šume i zaštitu prirodi.
2. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva okupili su više od 200 sudionika iz javnog i realnog sektora u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu Hrvatske. Šumarski sektor je prvi dan skupa imao izlaganja o aktualnim događanjima.
Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, je u prezentaciji iznio svoje viđenje nove EU Strategije za šume.
Igor Josip Leščić, predsjednik udruženja drvoprerađivačke industrije, istaknuo je kako je drvna industrija u razvoju sa 20 tisuća zaposlenika, pretežno iz ruralnih područja. Kao prednost je naglasio kvalitetnu domaću drvnu sirovinu te uspostavljen dobar sustav raspodjele drvne mase koji svima u sektoru drvne industrije omogućava dugoročno planiranje poslovanja.
Ispred Hrvatskih šuma Mario Klobučar je u prezentaciji pojasnio konkretne korake koje HŠ poduzimaju na umanjenju klimatskih promjena pomoću EU fondova. Kroz Europske strukturne i investicijske fondove Hrvatske šume imaju u fazi provedbe četiri nacionalna strateška projekta čija je ukupna vrijednosti gotovo 1 milijardu kuna.
Putem tih fondova razminiran je i obnovljen veći dio od ugovorenih približno 6000 hektara šumskih sastojina, sve kroz projekte poznate pod nazivima Naturavita, Fearless Velebit i Karlovac Karst.
Od drugih većih projekata usmjerenih na upravljanje šumama i zaštitu okoliša u novim izazovima izdvojeni su projekti Ecomanager, URBforDAN, Red faith, Hidden landscapes, LIFE WILDisland, Dinara back to LIFE, LIFE Crolis.
Respektabilna je i brojka od ugovorenih čak 165 projekata konverzije degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura na ukupnoj površini od 2.512 ha. Uz to su spomenuti i nizovi projektnih aktivnosti na edukaciji građanstva, održivo korištenje prirodnih resursa, poboljšanje energetske učinkovitosti objekata u vlasništvu Hrvatskih šuma, poboljšanje šumske infrastrukture, genofonda faune i sl.
Posljednje prezentacije prvoga dana skupa bile su analize i razvojni planovi ususret novom programskom razdoblju do 2027., uključujući analizu potencijala pašnjačkih površina te je predstavljen Nacionalni akcijski plan razvoja u području ekološke poljoprivrede 2023. – 2030.
Drugi dan skupa upriličena je svečana dodjela ugovora vrijednih 8,7 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo u vrijednosti većoj od 29 milijuna kuna. Uzvanicima i sudionicima skupa obratili su se premijer Andrej Plenković i ministrica poljoprivrede Marija Vučković te naglasili kako je riječ o grani gospodarstva pred kojom su ambiciozni ciljevi. Pojašnjene su strateške smjernice ključne za rješavanje izazova u poljoprivredi u narednom razdoblju i istaknuti napori koje Vlada ulaže za pomoć poljoprivrednicima, prehrambenoj proizvodnji, drvoprerađivačkoj industriji i ribarstvu.
U kontekstu strategije poljoprivrede, koju je Vlada uputila u Sabor, a usvajanje se predviđa do kraja godine, u hrvatsku će se poljoprivredu u idućem desetljeću uložiti čak 7,5 milijardi eura, što će biti dovoljno da se vrijednost poljoprivredne proizvodnje digne na 30 milijardi kuna do 2030., vodeći računa i o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) EU i globalnim izazovima, rekao je premijer Andrej Plenković.
Uslijedila međuresorna panel rasprava o perspektivi poljoprivrede u kontekstu nove Zajedničke poljoprivredne politike obilježene klimatskim promjenama. Program drugih Dana poljoprivrede završio je aktualnim temama u ribarstvu, pri čemu su predstavljene smjernice i planovi koje će se provoditi kroz Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu 2021. do 2027.
