U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge drvne i papirne industrije, uz pokroviteljstvo Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u ime kojeg je skupu nazočio ministar Darko Horvat, te suorganizatore Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume i udrugu Oris Kuća arhitekture, u Opatiji je 8. veljače održana konferencija „Drvo u graditeljstvu“.
Uvodno se nazočnima preko video veze obratio Ivić Pašalić, predsjednik HUP-ove Udruge drvne i papirne industrije, koji je ukratko predstavio sektor, istaknuvši da zapošljava 25.000 ljudi (bez šumarstva), što predstavlja gotovo 11% svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji, te okuplja 2060 tvrtki, od kojih su 95% mikro tvrtke. Prihodi sektora iznose 1.86 milijardi eura, što čini 7,55% ukupnog hrvatskog robnog izvoza te u istoj ostvaruje suficit. Ivić Pašalić naveo je i glavne ciljeve konferencije, koji su uključivali raspravu o mogućnostima i preduvjetima većeg korištenja drva u graditeljstvu u RH, mogućnost zakonske obveze za ugradnju 30% drva u objektima javne namjene, način na koji se izvoz od oko 800.000 m3 drvene građe može pretvoriti u proizvode veće dodane vrijednosti, raspravu o doprinosu dugovječnih proizvoda od drva ponoru ugljika u niskougljičnoj strategiji RH, raspravu o mogućnosti veće upotrebe oporabljenog drva u drvno-prerađivačkoj industriji, te osnivanje tehničkih instituta kao stručne potpore razvoju novih vještina i proizvoda u drvoprerađivačkoj industriji.
Damir Zorić, glavni direktor HUP-a istaknuo je da je ovaj susret domaćih i inozemnih stručnjaka – drvoprerađivača, znanstvenika i arhitekata – odlična prigoda za razmjenu ideja i mišljenja, te još značajnije, pružanje praktičnih preporuke o mogućnostima i preduvjetima većeg korištenja drva u hrvatskom graditeljstvu tijekom kojeg će se predstaviti i primjeri dobre prakse. Filip Galeković iz tvrtke PPS Galeković prezentirao je aktualni trenutak hrvatske drvoprerađivačke industrije, analizom strukture hrvatskih drvnih proizvoda, ukazujući na neminovnost strateških promjena u tom segmentu prerađivačke industrije budući da se najveći dio trupaca i daje obrađuje u razredu dovršenosti 1 i 2, a zatim 5. cilj je prebaciti sve te količine u razrede 4+. Vjekoslav Živković, prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu elaborirao je doprinos znanstvene zajednice u razvoju novih proizvoda od drva za graditeljstvo, što je aktualizirao kao ključni element niskougljične strategije Europskog zelenog plana. O slovenskim iskustvima u povezivanju nacionalnog građevinarstva i drvoprerađivačkog sektora govorila je Andreja Kutnar, direktorica instituta InnoRenew CoE u Izoli, koji se bavi istraživanjima usmjerenima na obnovljive materijale i održive zgrade, posebno na inovativne pristupe drvu i njegovoj upotrebi, s ciljem prenošenja znanstvenih spoznaja u industrijsku praksu. Poznati hrvatski arhitekt Andrija Rusan posvetio je svoje izlaganje primjerima dobre prakse korištenja drva u arhitekturi. Njegov ekspoze je nadopunio Aleksandar Petric, s austrijskog Instituta za drvo, s naglaskom na znanstvenu i stručnu potporu razvoju drvne industrije, te primjerima dobre prakse uporabe drva u gradnji javnih objekata u Europskoj uniji. Ministar Darko Horvat naglasio je važnost ove konferencije u isticanju drva kao vrlo važnog i vrijednog resursa Republike Hrvatske.
“Drvo kao materijal koji se koristi u graditeljstvu u segmentu novih investicija, ali za nas još važnije i u segmentu obnove nakon potresa, ima svoje posebno mjesto. Tome u prilog govori i činjenica kako su upravo drvene montažne kuće prve koje će se graditi na području Banovine. No, upravo nam je ova prirodna ugroza pokazala kako drvo može biti izuzetno čvrst i protupotresno siguran materijal, koji istovremeno može polučiti i veliku energetsku efikasnost te zadovoljiti moderne nZEB standarde“, istaknuo je ministar Horvat.
U panel raspravi sudjelovali su:
- Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine,
- Damir Zorić, glavni direktor HUP-a,
- Renata Ojurović, ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede
- Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma d.o.o.
Renata Ojurović izjavila je da je izrada Nacionalnog programa razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2022. do 2030. godine u tijeku te obuhvaća tri akcijska plana. Krunoslav Jakupčić se osvrnuo na novu EU strategiju o šumama 2030., koja za cilj ima podizanje raznolikijih, vitalnijih i multifunkcionalnih šuma koje ispunjavaju sve svoje općekorisne funkcije. Za Hrvatske šume taj je cilj već ostvaren, s obzirom da se na taj način šumama gospodari već stoljećima.
Ono što još nije detaljno definirano u Strategiji jest stavljanje pod zaštitu starih šuma. Ako je riječ o sekundarnim prašumama, podržavamo cilj. No ako se ta zaštita odnosi na šume zadnjeg dobnog razreda, onda bi to za Republiku Hrvatsku predstavljalo problem, budući da se 60%-ak posto etata nalazi u toj kategoriji te se može očekivati pritisak na isti.
Jakupčić je istaknuo i inicijativu Hrvatskih šuma u promjeni načina grijanja svojih objekata, budući da je već u više od 100 objekata prešlo na grijanje na pelet, odnosno obnovljive izvore energije.
Konferencija drvnog sektora rezultirala je zaključkom o nužnom restrukturiranju samog drvnog sektora, poglavito učinkovitijom uporabom drvnog resursa. Naime, godišnje se preradi oko 800.000 m3 trupaca u svježu drvnu građu, što predstavlja veliki potencijal za proizvode veće dodane vrijednosti, kao što su npr. LLD (ljepljeno-lamelirano drvo) i CLT (križno-lamelirano drvo). Ovakvi proizvodi već sada imaju ozbiljnu potražnju kod domaćih proizvođača montažnih kuća, drvenih kuća, lameliranih nosača. Uz domaću potražnju, veliki je izvozni potencijal za ove proizvode. Nužno je i ulaganje u proizvodne kapacitete koji će osigurati izradu proizvoda više dodane vrijednosti, isto kao i uvođenje inovativnih tehnologija u proizvodne procese, zbog smanjenja potrošnje energije, ali i povećanja učinkovitosti i produktivnosti. Potrebno je iskoristiti potencijale domaćeg drvnog resursa i proizvodnje tako da se poveća potrošnja građevnog drva u RH, što se može postići kroz unapređenje sustava označavanja domaćih proizvoda (eko oznake i sl.) i uvođenje stimulativne mjere za krajnje korisnike kao preduvjet većeg korištenja drva u gradnji u RH. Isto tako, poziva se na dodatnu razradu kriterija zelene javne nabave i uvođenje zakonske obveze za ugradnju najmanje 30% drva u objektima javne namjene u RH po uzoru na druge zemlje. Vrlo je važno u tom kontekstu još jednom istaknuti ekološku vrijednost drva i to kroz podatak da se proizvodnjom 1 tone betona oslobađa cca 1 t CO2, dok 1 t drveta skladišti cca 1 t CO2!
Za kraj, podržana je inicijativa za osnivanje interdisciplinarnog Tehničkog instituta za drvo, institucije koja bi trebala djelovati kao stručna potpora razvoju novih vještina i proizvoda visoke dodane vrijednosti u drvnoj industriji za domaće i globalno tržište.
