U Ogulinu je 20. rujna držana početna konferencija strateškog projekta Karlovac karst koji za cilj ima razminiranje i zaštitu šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije koji je sufinanciran od strane Kohezijskog fonda Europske unije. Hrvatske šume su nositelji ovog iznimno važnog projekta za ogulinski kraj kojim će se vratiti sigurnost građanima a nedostupne šume šumarima, s partnerom Ministarstvom unutarnjih poslova koje obavlja iznimno važan posao razminiranja.
Ukupna vrijednost projekta je 241.279.768,62 kn a sufinancirani dio od strane Kohezijskog fonda iznosi 196.520.126,11 kn. Projekt koji je započeo 1. siječnja 2019. završit će 30. prosinca 2023.
Početnu konferenciju održanu na Pučkom otvorenom učilištu u Ogulinu otvorio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić koji je u svom uvodnom govoru naglasio važnost razminiranja šumskih površina za stanovnike ogulinskog kraja ali i važnost povratka šuma u sustav gospodarenja čime će se omogućiti bolja zaštita šuma i šumskog zemljišta u području pod ekološkom mrežom Natura 2000.
– Naš cilj je što učinkovitije upravljati šumskim površinama. Hrvatske šume trenutno rade na realizaciji projekata financiranih iz EU fondova u ukupnoj vrijednosti od 1,5 milijardi kuna, – naglasio je predsjednik Jakupčić zahvalivši se svima koji su neumorno radili na realizaciji ovog projekta.
Ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta Sanja Perić istaknula je Hrvatske šume kao pouzdanog partnera te se pohvalila kako su nedavno potpisali ugovor s HŠ za financiranje 5 novih projekata.
Ravnatelj ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut istaknuo je kako je na početku procesa razminiranja u Hrvatskoj bilo gotovo 13 tisuća kvadratnih kilometara minski sumnjivog područja dok je danas ta brojka svedena na 180 km². Očekuje se kako će cjelokupni proces završiti negdje krajem 2025. ili početkom 2026. godine.
Specijalni izaslanik premijera Andreja Plenkovića, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg istaknuo da iako šume nisu u njihovom portfelju, klimatske promjene jesu a upravo šume igraju vodeću ulogu u ublažavanju posljedica uzrokovanih klimatskim promjenama. Također je podsjetio na prošlogodišnje obećanje premijera iz Glasgowa u kojem će se kompenzirati štetne emisije plinova nastale dolaskom turista na Jadran sadnjom gotovo milijun novih sadnica. Naglasio je kako ovih dana teku konzultacije koje bi dovele do realizacije tog plana.
Projekt je prisutnima predstavio Tomislav Lipošćak, voditelj projekta koji je pojasnio projektne aktivnosti vezane na projekt. Projekt se provodi na području općina Tounj, Josipdol i Plaški kojima gospodare šumarije Josipdol i Saborsko-Plaški u sastavu UŠP Ogulin. Projektna površina iznosi 1929,08 ha i gotovo u cijelosti se nalazi u sklopu ekološke mreže Natura 2000.
Projektne aktivnosti započele su pripremom, nastavile razminiranjem šuma i šumskog zemljišta a nastavljaju se obnovom protupožarne infrastrukture te obnovom šuma i šumskog zemljišta. Ukupna vrijednost razminiranja iznosi 188.297.245,20 kn čime će se razminirati površina od 1.709,06 ha. Rekonstrukcija Protupožarnih cesta s elementima šumske ceste omogućit će se bolja zaštita šuma i šumskog zemljišta u projektnom području od šumskih požara što će doprinijeti boljoj zaštiti bioraznolikosti. Ukupna dužina rekonstruiranih prometnica iznosit će 43,6 km od čega kroz minski sumnjivo područje prolazi 24,87 km dok je 18,73 izvan minski sumnjivog područja. Obnova šuma i šumskog zemljišta provest će se na 210,65 ha s ciljem sanacije i restauracije ciljnog stanišnog tipa 91LO ilirske hrastovo-grabove šume unutar ekološke mreže Natura 2000. time će se omogućiti povratak autohtone vegetacije na površini od 28,02 ha koja je trenutno obrasla alohtonim vrstama. Pored toga, 182,63 ha degradiranih površina, panjača i šikara graba prevest će se u viši uzgojni oblik što će doprinijeti poboljšanju strukture, stabilnosti i otpornosti šumskih ekosustava na klimatske promjene i poboljšanju općekorisnih funkcija šume.
Lipošćak je naglasio kako su sadnice spremne za sadnju te se zahvalio vodstvu Hrvatskih šuma koje je prepoznalo prioritet projekta te je preusmjerilo sadnice na projektno područje, čime su izbjegnuti problemi s urodom sjemena i nabavom sadnica za projekt.
Do sada je odneseno 5 zahtjeva za nadoknadom sredstava te je odobreno 176 milijuna kuna što predstavlja 76,15 % ugovorenih prihvatljivih troškova.
Projektnu aktivnost razminiranja dodatno je pojasnio Neven Karas, koordinator za poslove civilne zaštite pri MUP-u naglasivši kako je stanje minski sumnjivih površina u Karlovačkoj županiji ovim projektom smanjeno za 32,5 %. Zaključno s kolovozom, do sada je isključeno 13,6 km² iz MPS-a, odnosno 79 % projektno ugovorenih površina.
Za kraj, mr. sc. Goran Gregurović iz Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije pri Ministarstvu poljoprivrede održao je prezentaciju Perspektiva razvoja šumarstva unutar EU fonda za ruralni razvoj (EAFRD) gdje je prisutnima predstavio programiranje Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za Republiku Hrvatsku te mogućnostima koje se otvaraju za šumarstvo u programskom razdoblju od 2023. do 2027.
