Skip links

Intervju – Nediljko Dujić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.

Na čelo Hrvatskih šuma d.o.o. 21. studenog 2022. godine imenovana je nova Uprava društva u sastavu Nediljko Dujić – predsjednik Uprave, Igor Fazekaš – član Uprave te Ante Sabljić – član Uprave. I dok su nam imena članova poznata od prije, novi predsjednik Uprave Nediljko Dujić je novo lice, iako ne posve novo, jer je do sada obnašao dužnost savjetnika Uprave za vrijeme mandata Krunoslava Jakupčića. Ovih dana smo razgovarali s novim predsjednikom koji je prije 2 mjeseca stupio na dužnost o planovima i viđenjima koji nam slijede u bliskoj budućnosti.

Za početak, najavili ste nove vjetrove u upravljanju poduzećem Hrvatske šume d.o.o. Možete li u kratkim crtama dati smjernice kojima će ova Uprava krenuti u novome mandatu?

Svakim novim vodstvom počinje neko novo viđenje kako bi pojedine stvari trebale funkcionirati. Novi ljudi uvode drugačije načine rada, nove ciljeve pa samim time može se upotrijebiti i taj izraz „neki novi vjetrovi“.

Dakle, nisam u potpunosti nov u ovoj firmi. Kao što je svima poznato, radio sam na mjestu savjetnika Uprave Društva i samim time stekao određeni uvid u poslovanje ovog trgovačkog društva. Doduše, s te pozicije su mi bile dostupne samo određene informacije i uvid u djelomično poslovanje i način rada trgovačkog društva.

Jedan od mojih ciljeva kao Predsjednika Uprave ovog trgovačkog društva koje upravlja i gospodari resursima u državnom vlasništvu jest generalno ubrzati način rada i funkcioniranja Hrvatskih šuma.

Mislim da smo dosta trom i zatvoren sustav i da to treba promijeniti. Želim da sustav na što jednostavniji način bude dostupan krajnjem korisniku – našim građanima.

Isto tako, mislim da je nedovoljno komunicirano što točno Hrvatske šume kao firma rade i koliko doprinose hrvatskom društvu.

Svi zaposlenici Hrvatskih šuma su upoznati s tim benefitima i znaju što rade. Ima toliko projekata, toliko dobrih suradnji na svim razinama, od mikrosuradnji do inicijativa na nacionalnoj razini, ali nitko to nigdje nije prikazao niti približio našim građanima. Kao da smo nevidljivi i neprepoznatljivi.

Svi uzimaju zdravo za gotovo postojanje šume kao bioresursa i prirodnog bogatstva. Nije dovoljno naglašeno da šume jesu naše prirodno bogatstvo, ali isto tako te šume ne bi bile tu i u dobrom stanju da nema struke koja se marljivo brine, ulaže svoje znanje, trud i rad. Struka brine za ono što je priroda dala, a tamo gdje nije omogućila priroda, struka je postigla svojim radom.

Nemojmo zaboraviti ni naš Fakultet koji obrazuje generacije inženjera šumarstva i drvne tehnologije a koji opet koji svoje znanje stavljaju u funkciju radom u Hrvatskim šumama.

To je jedna sinergija, a rezultat su šume diljem RH koje imaju FSC® certifikat što je potvrda da radimo dobar posao.

I jedan od zadataka koji sam stavio sebi u obvezu je da ću podupirati struku kako bi i dalje mogla raditi svoj posao na najbolji mogući način.

Mislim da ovaj sustav treba modernizirati kako bi u svakom trenutku bio u korak s europskim i svjetskim standardima čime bi pravovremeno mogli odgovorit na sve izazove koji nam dolaze.

Koji su po Vašem mišljenju najveći izazovi koji Vas očekuju u 2023. godini?

Svi izazovi su zahtjevni i kompleksni i ne bih se odlučio za taj termin najveći te ih klasificirao kao takve, ali nabrojati ću par tema koje vidim kao izazove koji su u tijeku ili tek dolaze:

  • decentralizacija sustava;
  • uvođenje novih tehnologija rada;
  • reorganizacija sustava;
  • gospodarenje i upravljanje državnom i vlastitom imovinom na najadekvatniji način;
  • poboljšanje i unaprjeđenje sustava protupožarne zaštite – sezona će vrlo brzo doći iako smo sada tek u siječnju, ali svi smo svjedoci da je svaka sezona novi izazov; globalno zatopljenje i klimatske promjene koje su neminovne, ostavljaju neizbrisive posljedice na ekosustave te je svaka sezona sve veći izazov na koji moramo biti spremni i odgovoriti na najadekvatniji način.
  • pašarenje o kojem se konstantno komunicira – vidjeti i tu napraviti dodatan trud i rezultat;
  • suradnja sa svim relevantnim institucijama: Fakultet, Institut, Komora, Ministarstva… a sve s jednim ciljem – poboljšanje poslovanja trgovačkog društva HŠ d.o.o.
Hrvatske šume d.o.o. gospodare sa 76 % ukupne površine pod šumama koje u Hrvatskoj pokrivaju gotovo polovicu teritorija. Kako vi gledate na ovaj golemi potencijal?

Šume su prirodno bogatstvo koje je rezultat uzajamnog djelovanja same prirode i šumarske struke. Nisam šumar po struci, ali sam upoznat s načelom gospodarenja šumama i terminom potrajnog gospodarenja i za vrijeme mog mandata ću podupirati taj način rada i gospodarenja.

Kao što i sami kažete to je golem potencijal, posebno jer se radi o šumama jako dobrog zdravstvenog stanja i vitalnosti, odnosno produkcije.

Koristi šume su višestruke – od pozitivnog utjecaja na klimu i klimatske prilike kao i na smanjenje negativnog učinka stakleničkih plinova koji postaju sve veći globalni problem.

Isto tako, potencijal proizvodnje drvnih i nedrvnih proizvoda je iznimno velik.

Šume su najbogatiji prirodni resurs biološke raznolikosti čime su ujedno i vrlo vrijedan nacionalni resurs i potencijal. Naše šume ispunjavaju više funkcija; od gospodarske, ekološke pa i društvene. Mišljenja sam i da utječu na sam razvoj društva kao i na razvoj ruralnih područja – jer, nemojmo zanemariti da mi kao poslodavac zapošljavamo djelatnike i u najudaljenijim ruralnim sredinama te time omogućavamo život obiteljima na mjestima gdje ih možda i ne bi bilo da nema nas.

Način gospodarenja šumama znatno utječe na kvalitetu samog okoliša, a samim time i na kvalitetu života nas samih.

Vrijednost i važnost šuma i šumskih sustava iz dana u dan raste, kako zbog globalne uloge u procesu izmjene ugljika tako i zbog prilagodbi na konstantne klimatske promjene čije posljedice osjetimo svakodnevno.

Mišljenja sam da ovim resursom treba upravljati na način da se poštuju sva pravila šumarske struke, kao i poštivanje svih ekoloških, ekonomskih pa i socijalnih standarda i potreba.

Nemojmo zaboraviti da ne postoji resurs koji je nepotrošiv i zato trebamo svi zajedno raditi na tome da generacijama koje dolaze ostavimo ovaj naš vrijedni resurs barem ovakav kakav je danas.

Šumare najviše zanima što će biti s gospodarenjem šuma?

Hrvatske šume raspolažu s velikim brojem inženjera šumarstva koji su zaposleni u različitim segmentima i organizacijskim jedinicama Hrvatskih šuma, samim time mislim da je najbolje dati struci svu potporu da rade ono što najbolje znaju – da gospodare šumama na način kako ih je Šumarski fakultet u Zagrebu i educirao – naravno, uz primjenu svih aktualnih pravilnika i Zakona.

Programima gospodarenja je propisano kako i na koji način trebamo gospodariti kojim područjem a na nama je da i dalje, u istom duhu radimo najbolje što možemo i znamo.

Najavili ste poboljšane uvjete za radnike Hrvatskih šuma d.o.o. Na što ste točno mislili?

Moje mišljenje je da je zadovoljan radnik najbolji radnik i vođen tom mišlju poduzet ću sve da na koncu tako i bude.

Dakle, jedan od fokusa rada Uprave društva bit će radnik i uvjeti rada. Započeti ćemo od onih osnovnih stvari koju radnici svakodnevno koriste i primjenjuju a to je zaštitna i radna obuća i odjeća, alati koje koriste, strojevi, vozila i ostalo.

Iznimno mi je važno stvoriti radnu sredinu u kojoj je većina djelatnika zadovoljna i na neki način ponosna što su dio kolektiva HŠ.

Isto tako, mišljenja sam da trebamo dati priliku mladim ljudima, njihovim idejama i njihovoj energiji koja može biti veliki potencijal i budućnost firme kao što je HŠ.

U posljednje vrijeme veliki je pritisak na šume i šumska zemljišta. S jedne strane tu su aktivisti koji idu u ekstreme i traže zabranu gospodarenja šumama dok su s druge strane drvna industrija koja traži povećanje etata. Koji je Vaš stav u tom pogledu?

Balans. To je moj stav.

Dakle, s jedne strane šumarska struka koja je educirana za gospodarenje šumama – u svim pogledima od ekonomskog do ekološkog. Na koncu i u Programima gospodarenja su propisi koji kažu kako kojom šumom treba gospodariti i to je naša obveza – provođenje Programa gospodarenja sukladno svim Pravilnicima i važećim Zakonima. To je naša primarna funkcija.

Gospodarenje šumama obuhvaća i etat. I to je u propisu.

Ekstremi niti u jednom segmentu nisu dobri i nemaju u konačnici dobre rezultate, kako u životu tako ni u šumarstvu.

Nisam pobornik ekstremnih zabrana ičega, uvijek sam za kompromise i komunikaciju.

Ova Uprava dobila je mandat za upravljanje jednim od najvažnijih  prirodnih resursa kojim Republika Hrvatska raspolaže.

Jasno je da su i interesne sfere koje se nalaze oko tog resursa šarolike i na prvi pogled nepomirljive. Ovisno o situacijama, nekada se čini da šumarska struka preteže malo na jednu, malo na drugu stranu, no to nije tako.

Posao šumara nije lak a pritisci koje osjećaju zbog svih zainteresiranih i uključenih strana čine taj posao još težim. To je „tvornica na otvorenom“ gdje umnogome proizvodnja ovisi o brojnim faktorima poput klime ili vremenske prognoze. Sječa šuma ne ovisi o tržištu već o biologiji same šume. Ako je vrijeme došlo da ju se pomladi, onda ju moramo pomladiti, a da bi to napravili prethodno ju moramo posjeći.

S druge strane, tu je i ponor ugljika o kojem se sve više priča, zatim biodiverzitet koji je interes svake države pa tako i Hrvatske. Klimatske promjene sve više uzimaju maha…

Puno je tu faktora koje šumarska struka treba pomiriti i naravno da će ova Uprava učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi sve strane bile što je moguće više zadovoljene. Dakle, kao što sam i na početku rekao – balans – mislim da jedino tako možemo dobro funkcionirati i egzistirati.