Jubilarni deseti Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima okupili su, kao i prethodnih godina, značajne predstavnike iz šumarske i književne struke, dvaju najznačajnijih polja njegova rada u kojima je djelovao tijekom 19. stoljeća.
Hrvatskim šumama tom prigodom dodijeljeno je prizanje za potrajno i odgovorno gospodarenje državnim šumama na području Općine Lipovljani, kao i šumama u Republici Hrvatskoj. Također, za doprinos gospodarstvu Općine Lipovljani i doprinosu obilježavanja Dana Josipa Kozarca i manifestacije Lipovljanski susreti u Lipovljanima dodijeljena je PLAKETA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE LIPOVLJANI.
Priznanja je u ime Uprave Društva na čelu s predsjednikom Nediljkom Dujićem primio voditelj UŠP Zagreb Damir Miškulin, koji je u svom govoru zahvalio na prepoznatom trudu šumara oko brige za šumske ekosustave, a time i unaprijeđenje kvalitete života cjelokupne zajednice.
Ove godine je jedan od suorganizatora – Fakultet šumarstva i drvne tehnologije pripremio najveći broj izlaganja na znanstveno-stručnom skupu pod zajedničkim nazivom „Slavonska šuma u izazovima klimatskih promjena“. Naime veliko nevrijeme koje je zadesilo dijelove kontinentalne Hrvatske u srpnju prošle 2023.g. šokiralo je stanovništvo pogođenih dijelova svojom žestinom a nezapamćene štete na šumama Hrvatske još se saniraju i sanirat će se i narednih godina.
Predavanje pod nazivom „Utjecaj klimatskih promjena na nizinske šume u Posavini – posljedice i izazovi za budućnost“ dr.sc. Domagoja Trlina ukazalo je na povezanost klime i rasta stabala kojima se bavi dendrokronologija i dendroekologija u sklopu znanstveno-istraživačkog laboratorija u sklopu Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma. Konkretna istraživanja na području Spačvanskog i Lonjskog bazena pokazala su različitu osjetljivost i usklađenost s klimom u ova dva tipa šuma, koja bi u budućnosti mogla imati presudnu ulogu u njihovu rasprostranjenju. Prema sva tri scenarija koja bi se mogla odigrati u budućnosti, pogodnost staništa za hrast lužnjak se više ili manje smanjuje te mu slijede teški uvjeti (pogotovo u Spačvi) a šumskouzgojni radovi će morati biti puno intenzivniji.
Cijeli program obilježavanja Dana općine Lipovljani, Dana Josipa Kozarca i Dana župe možete pronaći na stranicama Općine Lipovljani.
Reljefna i klimatska različitost Hrvatske uvjetuje i njenu raskošnu vegetacijsku raznolikost. Od oko 2,5 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj, koje pokrivaju 37% ukupne površine države – 95% su prirodne šume kojima se gospodari na održiv način i to je ono čime se hrvatski šumari ponose. Svake godine u Hrvatskim šumama priraste 9,6 milijuna m3 drvne mase, a godišnje se sječe 5,4 milijuna.
Uprave Šuma podružnice Zagreb gospodari šumama na području Lipovljana koji postaju sjedište šumarije davne 1871. godine, a specifičnost je što je Josip Kozarac ovdje bio upravitelj 10 godina (od 1885. do 1895.) te je po njemu jedna od najvrijednijih gospodarskih jedinica u državi dobila ime – Gospodarska jedinica ‘Josip Kozarac’.
Od početka modernijih povijesnih zapisa šuma i šumarstvo i lipovljanski kraj su povezani, od predkozarčevog vremena do danas. Danas su Hrvatske šume značajan gospodarski faktor te potpora lokalnom razvoju i demografskom opstanku. Osim nevedenih vrijednosti, suradnjom Općine Lipovljani sa Hrvatskim šumama daje se potpora Lipovljanskim susretima, Danima Josipa Kozarca i promociji šumarstva i šumarske struke. Isto tako, Lipovljani su 2019. godine odabrani kao mjesto održavanja državnog i međunarodnog natjecanja radnika sjekača.
