Prekogranična suradnja nužna je za jačanje otpornosti šumskih ekosustava na klimatske promjene.
Šume diljem svijeta, pa tako i europske, izložene su sve češćim i intenzivnijim ugrozama, a prošlogodišnje ekstremne vremenske nepogode uvjerile su i one koji nisu bili svjesni dosega negativnih posljedica klimatskih promjena u ozbiljnost situacije. Veliki obim šteta, financijskih i ekoloških, posebice na šumskim zajednicama hrasta lužnjaka, jednih od najvrjednijih šuma u Republici Hrvatskoj, rezultira značajnim gospodarskim gubicima i smanjenjem općekorisnih funkcija šuma. To je potaknulo različite znanstvene grane na aktivnosti koje će pomoći povećanju otpornosti hrastovih sastojina na rastuće ugroze. Stoga je na inicijativu Hrvatskih šuma nastavljena prekogranična suradnja Republike Hrvatske i Republike Srbije, ovaj puta kroz projekt REBIOFORESTS koji nudi priliku zajedničkog jačanja otpornosti i upravljanja rizicima šumskih, ali i ostalih ekosustava korištenjem aktivnih i pasivnih mjera obnove ekosustava. Jasno je kako je prekogranična i međusektorska suradnja ključna za jačanje kapaciteta za bolju klimatsku otpornost šumskih ekosustava. Nositelj projekta ‘REBIOFORESTS’ su Hrvatske šume uz partnere Hrvatski šumarski institut, Centar kompetencija Vinkovci (CEKOM), JP Vojvodinašume i Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada. Vrijednost projekta je 1.665.501,66 eura, od čega su 85% ili 1.407.176,41 eura bespovratna sredstva Europske unije iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija2021.-2027. u okviru prioritetne osi2: suradnja za zelenije i programsko područje otpornije na klimatske promjene. Vrijednost projekta za Hrvatske šume je 618. 963 eura.
Projekt jačanje prekograničnog kapaciteta za bolju klimatsku otpornost šumskih ekosustava naprednom procjenom, testiranjem i demonstracijom rješenja za obnovu ekosustava – ‘REBIOFORESTS’ () osmišljen je i pokrenut kao odgovor na ekstremne vremenske nepogode, posebno na snažnu oluju koja je u srpnju 2023. godine poharala šumske komplekse Spačvansko-bosutskog bazena, najvećeg kompleksa nizinskih šuma hrasta lužnjaka u Europi. Cilj je revitalizacija šuma spačvanskog bazena radi očuvanja bioraznolikosti i otpornosti na klimatske promjene, naprednom procjenom, testiranjem i demonstracijom rješenja za obnovu ekosustava uslijed klimatskih promjena koji ne poznaju granice i sektore. Trajanje projekta je od 01.09.2024. – 28.02.2027, a u tom su razdoblju planirane brojne aktivnosti usmjerene na obnovu šuma, testiranje inovativnih metoda pošumljavanja te edukaciju stručnjaka i javnosti. Provodit će se i detaljna istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na šumske ekosustave, s ciljem stvaranja smjernica za bolje upravljanje šumama i budućnosti. Problemi će se identificirati kroz naprednu procjenu šumskog ekosustava, te ponuditi rješenja problema jačanjem otpornosti na klimu pomoću novih pilot aktivnosti za obnovu ekosustava. Neke od aktivnosti su:
- Prikupljanje podataka iz postojećih izvora i naprednih terenskih promatranja
- Razvoj Zelenog akcijskog plana za unaprjeđenje stanja šumskih ekosustava u Spačvansko-bosutskom bazenu
- Priprema i uspostava pilot područja
- Zajednički demonstrirana obnova pilot područja korištenjem novoga rješenje za obnovu šuma
- Uspostava prekogranične banke gena
- Zajedničko razvijanje rješenja za obnovu šumskog ekosustava
- Diseminacija rezultata i priprema rješenja za preuzimanje od strane organizacija.
Očekivani rezultati projekta su razvijeni zajednički Zeleni akcijski plan, nove metodologije pripreme tla i sadnje te model obnove šumskog ekosustava.
Predstavljanje projekta REBIOFORESTS uz panel raspravu predstavnika svih projektnih partnera, održano je na početnoj konferenciji projekta 19. veljače u Velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima. Danijel Cestarić, koordinator za EU projekte u Hrvatskim šumama, na konferenciji je detaljno opisao razmjere šteta oluja iz srpnja 2023. godine i napore u sanaciji. – Hrvatske šume upravljaju s oko 72.000 hektara u toj regiji, a analiza satelitskih snimki prije i poslije oluje pokazala je da su pogođene čak 62.000 hektara. Do sad smo uspjeli sanirati oko 42.000 hektara, što čini 60 posto pogođenih površina, ali pred nama je još puno posla. Ovaj projekt omogućit će nam modernizaciju pristupa, uvođenje novih tehnologija i dugoročnu strategiju obnove – najavio je Danijel Cestarić dodajući kako se kroz projekt REBIOFORESTS planira koristiti inovativna tehnologija, uključujući satelitsko snimanje, dronove i specijalizirane strojeve za pošumljavanje, kako bi se šume obnovile na učinkovitiji i otporniji način.
Voditelj programa u CEKOM-u Zlatko Nedić napomenuo je kako je jedan od ključnih aspekata projekta uključivanje zajednice u procese obnove i očuvanja šuma te da konferencija nije samo uvod u provedbu projekta, već i prilika da se uključi što veći broj dionika u cijeli proces, „Šume su neodvojivi dio života lokalne zajednice, a njihova zaštita i obnova moraju biti zajednički cilj. Očuvanje šumskih ekosustava nije samo ekološka, već i društvena odgovornost. „ Saša Orlović, ravnatelj Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada, naglasio je važnost znanstvenog istraživanja u tom procesu te da je pred šumarskom strukom veliki izazov za primjenu novih rješenja u gospodarenju šumama, s čime se složila Jasnica Medak, pomoćnica ravnateljice Hrvatskog šumarskog instituta. Konferenciji je nazočio i gradonačelnik Ivan Bosančić te iskazao zadovoljstvo što se ovim i sličnim projektima razvijaju održivi modeli upravljanja šumama i očuvanja Spačvanskog bazena kao strateškog resursa za buduće generacije. Voditelj Uprave šuma Podružnice Vinkovci Krasnodar Sabljić je na otvaranju početne konferencije istaknuo kako su Hrvatske šume posvećene zaštiti i obnovi tih vrijednih ekosustava, a projekt REBIOFORESTS je korak naprijed u tom smjeru.
„Ovaj projekt nije samo kratkoročno rješenje za sanaciju šteta- on je dio dugoročne strategije prilagodbe naših šuma klimatskim promjenama”, zaključio je Cestarić te donio dašak optimizma za mogućnost da se uz pomoć primjenjivih rezultata projekta ublaže negativne posljedice koje je antropogenizacija donijela prirodi.
