Završetkom glavnog dijela protupožarne sezone 2026. godine ponovno se potvrđuje važnost sustavnog ulaganja u prevenciju, pravodobno otkrivanje i učinkovito suzbijanje šumskih požara. U uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena, dugotrajnih sušnih razdoblja i visokih ljetnih temperatura, zaštita šuma od požara predstavlja jedan od ključnih izazova u očuvanju šumskih ekosustava. Hrvatske šume d.o.o. kontinuirano ulažu u unaprjeđenje protupožarne zaštite, a projekt „Videonadzor i rano otkrivanje šumskih požara – FIRESTOP“ predstavlja nastavak dosadašnjih ulaganja u razvoj i proširenje integriranog sustava videonadzora i ranog otkrivanja šumskih požara s ciljem povećanja učinkovitosti nadzora i zaštite šuma.
Prema podacima iz Registra šumskih požara, koji vodi podatke o požarima u državnim i privatnim šumama, tijekom 2026. godine evidentirano je ukupno 136 šumskih požara, pri čemu je opožareno 9.606 hektara površine. Najveći broj požara zabilježen je na krškom području, gdje je evidentirano 109 požara s ukupno 9.324 hektara opožarene površine. Na kontinentalnom području zabilježeno je 27 požara, a opožarena površina iznosila je 282 hektara. U usporedbi s 2025. godinom, koja je bila godina s izrazito malim brojem požara i opožarenom šumskom površinom, kada je zabilježen 71 požar i 2.683 hektara opožarene površine, podaci za 2026. pokazuju znatno povećanje broja požara i površina zahvaćenih vatrom. Broj požara povećan je za približno 92 posto, dok je opožarena površina bila oko 3,6 puta veća. Unatoč tome, broj požara i ukupna opožarena površina u 2026. godini ostali su ispod prosječnih vrijednosti za razdoblje od 2014. do 2026. godine, koje iznose približno 144 požara i 10.988 hektara godišnje.
Ovi podaci potvrđuju da opasnost od šumskih požara ostaje izražena, osobito na krškom području, te da je požar iznimno važno otkriti već pri pojavi prvog dima. U borbi protiv šumskih požara vrijeme reakcije je jedan od najvažnijih čimbenika, jer svaka minuta može značiti razliku između pravodobno zaustavljene vatre i velikih opožarenih površina. Pravodobno uočavanje dima ili plamena omogućuje bržu dojavu nadležnim službama i ranije pokretanje vatrogasne intervencije, čime se povećavaju mogućnosti ograničavanja širenja požara i smanjenja šteta.
Hrvatske šume od 2018. godine razvijaju integrirani protupožarni videokomunikacijski sustav koji omogućuje automatsko prepoznavanje dima tijekom dana i plamena tijekom noći, pravodobno otkrivanje požara, te praćenje njihova razvoja u stvarnom vremenu. Daljnji razvoj i proširenje postojećeg sustava provodi se kroz EU projekt „Videonadzor i rano otkrivanje šumskih požara – FIRESTOP“, koji je uspostavljen 2024. godine. Kroz ovaj projekt Hrvatske šume proširile su postojeći sustav videonadzora za 41 dodatnu lokaciju (od ukupno 221) u devet županija, čime su nadzirane šumske površine povećane za više od 95.000 hektara. Veća pokrivenost šumskih područja, automatsko prepoznavanje dima i plamena te praćenje požara u stvarnom vremenu omogućili su brže uočavanje opasnosti i pružaju vatrogascima važnu podršku u bržem reagiranju i učinkovitijoj koordinaciji intervencija.
Pri tome je potrebno naglasiti glavni benefit uspostave videonadzora, a to je promatranje nastanka požara u realnom vremenu, jer kamere omogućuju operaterima u vatrogasnom sustavu realnu procjenu stvarne opasnosti od pojedinog uočenog dima ili vatre, te pravodobno slanje interventnih ekipa na teren tamo gdje je uistinu potrebno. Uslijed dostupne tehnologije, mobitela, ali i kontinuiranih protupožarnih kampanja, građani danas često dojavljuju nastanak požara ili ono što smatraju požarom u nekoj inicijalnoj fazi. To nerijetko bude i kriva procjena koja bi vatrogasce lako mogla odvesti na krivi trag i nepotrebnu intervenciju. Upravo se tu FIRESTOP i cjelokupni sustav videonadzora pokazuju kao iznimno vrijedan alat jer vatrogasnim operaterima daju mogućnost neposrednog uvida u sliku i stručnog procjenjivanja situacije u stvarnom vremenu, kako ne bi slali ekipe na teren tamo gdje ne treba, a zanemarili pravu opasnost. Takve su se situacije događale ranijih godina, zbog čega bi u današnjim uvjetima ekstremnih temperatura broj šumskih požara i opožarene površine u Republici Hrvatskoj bez pozitivnog upliva ovog sustava i videonadzora općenito zasigurno bili znatno veći.
Primjerice, na području Zadarske županije, kao jednom od požarno najopterećenijih područja u Republici Hrvatskoj, tijekom 2026. godine zabilježena je 421 intervencija na požarima otvorenog prostora. No upravo zahvaljujući videonadzoru u sklopu projekta FIRESTOP, većina tih požara ugašena je intervencijom zemaljskih vatrogasnih snaga u inicijalnoj fazi prije nego se požar proširio, unutar nekoliko minuta do sat vremena nakon pojave, te je bilo potrebno samo 16 intervencija zračnih snaga. U takvoj situaciji požari ugašeni u početnoj fazi nisu stigli prouzročiti veću materijalnu štetu niti su značajno utjecali na statističke podatke o opožarenoj površini, što je najbolji pokazatelj opravdanosti uvođenja i benefita projekta FIRESTOP. Iako je glavna protupožarna sezona završena, aktivnosti Hrvatskih šuma na zaštiti šumskih ekosustava nastavljaju se tijekom cijele godine, s ciljem očuvanja šuma, bioraznolikosti i sigurnosti stanovništva.





