O nama

Reljefna i klimatska različitost Hrvatske uvjetuje i njenu raskošnu vegetacijsku raznolikost. Od 2 759 039 ha ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj (49,3% kopnene površine RH), obrasle površine prekrivaju 2 492 676  ha (44,5%) kopnene površine države. Od toga 97% su šume prirodnog porijekla i to je ono čime se hrvatski šumari ponose.

Bjelogorične šume prevladavaju na 81% šumskogospodarskog područja, crnogorične šume zauzimaju 7%, dok su mješovite šume na 12% područja. Glavne vrste drveća su bukva (37%), hrast lužnjak (11%), hrast kitnjak (9%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (2%), smreka (2%), ostala tvrda bjelogorica (13%), ostala meka bjelogorica (5%) te ostala crnogorica (4%).

Svake godine u šumama Hrvatske priraste 10,1 milijuna m3 drvne mase, a godišnje se prosječno sječe oko 6,8 milijuna m3 bruto.

Od ukupne površine pod šumama i šumskim zemljištem, na šume i šumska zemljišta na krškom području otpada oko 40%. Njihova je osnovna vrijednost sadržana u njihovim općekorisnim funkcijama, u čuvanju tla od erozija, u oblikovanju krajolika te u promociji turizma.

Hrvatske šume d.o.o. gospodare s oko 73% ukupnih površina šuma i šumskog zemljišta ili s oko 71% obraslih šumskih površina u Republici Hrvatskoj. Godišnje priraste oko 7,5 milijuna m3 drvne mase, a prosječno godišnje se posječe oko 6,2 milijuna m3 bruto, odnosno, izradi se prosječno oko 5,3 milijuna m3 drvnih sortimenata.

Oko 50% šuma i šumskog zemljišta je uključeno u ekološku mrežu Natura 2000.

Oko 89% ukupnog prihoda Hrvatske šume ostvaruju od osnovne djelatnosti – gospodarenja šumama. No, sve više na važnosti dobivaju i neke druge djelatnosti vezane za šumarstvo kao lovstvo, rekreativne aktivnosti i neke druge djelatnosti koje proizlaze iz širokog spektra općekorisnih funkcija.

Hrvatske šume gospodare s 26 državnih lovišta ukupne površine 298,913 ha u kojima domaći i strani lovci mogu loviti običnog jelena (prema posljednjem brojnom stanju divljači ovdje obitava 2916 grla), jelena lopatara, srnu, divokozu, muflona, divlju svinju, medvjeda, a od niske divljači zeca, fazana, divlju patku. Izgrađeni su brojni lovnotehnički objekti i lovačke kuće u kojima odsjedaju lovci. Neke od njih, nove ili obnovljene, kao Zlatna greda i Ćošak šume u Baranji, Brezovica u Sisku, Kondrić u Đakovu, Čambina u Podravini, Radinje u N. Gradiški i Fazanerija Peski u Đurđevcu sjajan su izlog lovišta, ljudi, običaja i kulinarskih dostignuća neke zemlje.

U dodatne djelatnosti spada i briga o šumskom bogatstvu. Velike vrijednosti krije šuma hrasta lužnjaka u Istri, kod drevnog gradića Motovuna. Pod korijenjem stogodišnjih hrastova rastu najskuplje gljive na svijetu, tartufi. Pronalaze ih specijalno obučeni psi koji ih nanjuše u zemlji, a u Istri se godišnje pronađe 3-5.000 kg ove cijenjene delicije.